Tujama na varaždinskom Gradskom groblju već više od desetljeća, a izraženije od 2018. godine, slabi zdravstveno stanje i one mjestimično odumiru. To je posljedica kompleksne kombinacije različitih čimbenika, a stanje tuja dodatno je pogoršano promjenama klimatskih uvjeta. Zbog toga su Parkovi 2022. godine započeli složeni projekt zaštite zelenila na groblju.
Prve tuje s Gradskog groblja datiraju iz početka 20.
stoljeća kada ih je Herman Haller uveo kao dio
projekta preobrazbe groblja u park, što se uskoro pokazalo
vizionarskim potezom. Zbog tog je čina varaždinsko groblje
osvanulo na stranicama bečkog tiska te je započela njegova
transformacija u jedno od najljepših groblja u Europi. Gradsko
groblje u Varaždinu 1966. godine postaje zaštićeni spomenik
parkovne arhitekture, a od 2003. godine ima status zaštićenoga
kulturnog dobra na ponos grada i svojih stanovnika.
No, Haller i njegovi suvremenici nisu mogli predvidjeti kakvim će
uvjetima tuje biti izložene u narednih sto godina. Za
sadnju su izabrali američku (zapadnu) tuju (Thuja occidentalis)
koja dolazi iz vlažnih i hladnijih područja sjeverozapadne
Amerike, tj. iz područja velikih jezera sa sjevero-atlantskom
vlažnom klimom. Početkom prošlog stoljeća u našim su krajevima
zimi prevladavali slični vremenski uvjeti, što je tujama
osiguravalo uvjete za rast i razvoj, otpornost te prevladavanje
sušnih ljetnih perioda.
S obzirom da već danas toj vrsti tuje ne odgovaraju klimatski
uvjeti, posebno zabrinjavaju očekivanja budućih povećanja
temperatura i ostalih klimatskih pokazatelja koja uvelike
odstupaju od doba kada je Herman Haller sadio tuje na
varaždinskom groblju. Zbog toga stručnjaci predlažu razmatranje
korištenja zamjenskih vrsta čempresovki, odnosno kultivara koji
su prilagođeniji novonastalim klimatskim uvjetima.
-
Stručnjaci iz Šumarskog instituta već su 2004. godine
primijetili osjetljivost tuja na promjene stanišnih uvjeta,
nedostatak vode i visoke ljetne temperature. -
U studiji Šumarskog instituta iz 2018. godine upozorava
se na zabrinjavajuće zdravstveno stanje tuja, te se ističe
potreba sadnje manje osjetljivih vrsta koje će se prilagoditi
novonastalim klimatskim uvjetima. -
Studija iz 2022. godine tvrtke Urbani šumari potvrđuje
zabrinjavajuće zdravstveno stanje pojedinih tuja na groblju,
značajan broj mrtvih jedinki, odumiranje iglica i trulež
panjeva, što zahvaća kako starije tako i mlađe grmove,
uključujući i mlade sadnice.
Jedna od autorica studije iz 2018. godine, dr.sc. Dinka
Matošević iz Hrvatskog šumarskog instituta, ističe kako
se uz promjene klimatskih uvjeta, tuje bore i s još jednim bitnim
otežavajućim faktorom: “Tuje na varaždinskom groblju rastu u
izuzetno nepovoljnim uvjetima. Tlo je zbijeno i nesposobno u
kratkom vremenu primiti dovoljne količine vode. Kratke i obilne
oborine nakon dugotrajne suše ne mogu nadomjestiti dugotrajni
nedostatak vode jer je tlo na varaždinskom groblju toliko
degradirano da niti u idealnim uvjetima nema svoje normalne
karakteristike koje daju dovoljne količine dostupne vode.”
Odrađene sveobuhvatne analize
“Unatoč svim nastojanjima Parkova proteklih godina da se
zaustavi propadanje tuja, analize provedene 2022. godine nisu
pokazale poboljšanje izgleda i zdravlja zelenila. Uspostavljen je
digitalni sustav praćenja zdravstvenog stanja stabala, što
podrazumijeva još sistematičniji pristup kontroli i mjerama
sanacije, te je tijekom 2023. godine provedena detaljna analiza
Thuja occidentalis i njihovih stanišnih uvjeta.” pojašnjava
direktorica Parkova, Jelena Sekelj i dodaje
“Rezultate analiza provedenih 2022. i 2023. godine
predstavili smo na okruglom stolu, koji smo organizirali sa
Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
Varaždinske županije, i koji je okupio stručnjake iz Hrvatskog
šumarskog instituta, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije,
Geotehničkog fakulteta u Varaždinu, Ministarstva poljoprivrede –
Područne službe za stručnu podršku, Sekcije za urbano šumarstvo
Hrvatskog šumarskog društva, Konzervatorskog odjela u Varaždinu
Ministarstva kulture i medija, Centra za zaštitu bilja Hrvatske
agencije za poljoprivredu i hranu i Prirodoslovnog odjela
Gradskog muzeja u Varaždinu. Stručnjaci su zajedničkim snagama
nastojali identificirati korijene ovih problema i ponuditi
potencijalna rješenja te preporuke za njihovo
prevladavanje.”
Zaključeno je kako sušenje tuja na varaždinskom groblju nije
rezultat prisutnosti samo jednog štetnika ili bolesti, već je
rezultat kompleksne kombinacije različitih faktora. Bolesti i
štetnici su tek sekundarni problemi, uzrokovani oslabljenim
vitalitetom biljaka zbog nedostatka oborina, loših uvjeta
staništa te povećane frekvencije korištenja groblja i
mehanizacije.
Posebno je naglašeno da izuzetno zbijeno tlo loše kvalitete, bez
adekvatne količine humusa, značajno doprinosi lošem stanju
vegetacije na groblju. Korijenje biljaka raste u teškim uvjetima
oko grobova, grobnica i staza, a apsorpcijski korijen koji
apsorbira vodu i hranjiva smješten je na 2 do 15 cm centimetara
ispod razine tla, što dodatno otežava situaciju. Širina
rasprostiranja korijena je prosječno 40-50 cm, što je vrlo usko i
pruža malu mogućnost upijanja vode i hranjiva. Sušenju tuja
doprinosi i radijacija topline od nadgrobnih uređaja te općenita
upotreba groblja, gdje biljke ne rastu u optimalnim uvjetima kao
u prirodi ili parku.
Autor posljednje provedene analize staništa tuja, Goran
Huljenić, magistar inženjer urbanog šumarstva, zaštite prirode
i okoliša i direktor tvrtke Urbani šumari d.o.o., ističe kako
je problemu sušenja tuja na varaždinskom Gradskom groblju
potrebno pristupiti multidisciplinarno i
holistički: “Problem je slojevit i nije ga moguće svesti
na jedan uzrok. U skladu s time i rješavanje problema treba
biti slojevito, detaljno planirano i izvedeno u fazama. Na
dijelovima groblja bit će testirane različite metode sanacije i
postavljene pokusne plohe, kako bi se determiniralo rješenje
koje će dati dugoročne i održive rezultate
revitalizacije.”
Posljednja ispitivanja i preporučene mjere
sanacije
Uz stanje potvrđeno ranijim analizama, utvrđena je
prezasićenost tla česticama pijeska, šljunka i
sitnog kamena. U takvom tlu je još izražajniji nedostatak
hranjiva i humusa, te je tlo izuzetno nepovoljno za zadržavanje
vlage.
Utvrđena je stopa visoke zbijenosti tla za čitavo područje
groblja. Utvrđeno je i da je dubina rasprostiranja korijenja vrlo
plitka, čime je korijen podložan smrzavanju i sušenju. Širina
rasprostiranja korijenja vrlo je uska, što pruža malu mogućnost
upijanja vode i hranjiva.
Osim ranije utvrđenih štetnika, najnovije analize pokazale su da
je raslinje dodatno napadnuto crvenim paukom (koprivine
grinje) i štitastim ušima. Utvrđena je
i zaraza gljivom Pestalotipsis funerea što
dovodi do oštećenja listova i truleži korijena, no ovo potonje
još nije prisutno u zabrinjavajućoj mjeri. Tretmani kemijskim
sredstvima ne mogu donijeti željene rezultate, a i uporaba
pesticida na javnim površina znatno je ograničena kroz nedavne
promjene u zakonodavstvu. Iako je potvrđena pojava većeg broja
štetnika i patogena, stručnjaci pretpostavljaju da sušenje tuja
nije posljedica jednog štetnika ili bolesti te da abiotski i
biotski čimbenici utječu na sušenje tuja u interakciji.
Neke od preporuka za sanaciju i unapređenje postojećeg stanja
odnose se na poboljšanje stanišnih uvjeta postupcima koji
uključuju aeraciju i rahljenje tla, izmjenu tla, obogaćivanje tla
korisnim mikroorganizmima, simbiotskim i mikoriznim gljivama i
korisnim bakterijama, unošenje potrebnih hranjiva u tlo, unošenje
komposta, malčiranje i optimizaciju navodnjavanja kako bi se
poboljšalo fiziološko stanje tla i biljaka, čineći ih otpornijima
na štetnike.
Sanja Kopjar, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje
zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije ističe kako je
zbog slabog prirasta zelenila potreba za orezivanjem smanjena a
ponekad je orezivanje potrebno propustiti: “Orezivanje u
obujmu prijašnjih godina treba smanjiti jer dodatno narušava
vitalitet biljaka. Groblje je spomenik parkovne arhitekture,
prostor velike kulturno-povijesne, hortikulturne, estetske i
turističke vrijednosti u kojem je sve eventualne zahvate potrebno
sveobuhvatno sagledati kako bi se očuvale vrijednosti zaštićenog
područja.”
Kao mjere za spas zelenih zidova na Gradskom groblju, stručnjaci
predlažu postupnu ili pokusnu zamjenu američkih tuja
(Thuja occidentalis) manje osjetljivim vrstama slične
hortikulturne vrijednosti i habitusa. Time se estetika i
povijesno – kulturna vrijednost zelenila ne bi narušila, a
prilagodljivije biljke postepeno bi preuzele mjesto nekadašnjih
tuja.
Na temelju rezultata analiza i preporuka mjera sanacije, Parkovi
će u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje
zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije i nadležnim
konzervatorskim odjelom odrediti moguće opsege
zahvata na zaštićenom dijelu groblja, kao i zahvate na preostalom
dijelu groblja, uključujući i pokusne plohe sa zamjenskim
vrstama.