Hrvatska će tako dobiti 13. park prirode
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja intenzivno radi na
aktivnostima zaštite Ivanščice, Strahinjčice, Maceljske
gore i Ravne gore u kategoriji parka
prirode. Riječ je o ideji pokrenutoj još 2009. godine, a
oživljenoj 2021. godine kroz inicijativu više saborskih
zastupnika, gradonačelnika i načelnika te dva župana.
Tijekom siječnja je s Krapinsko-zagorskom županijom i
Varaždinskom županijom usuglašen načelni obuhvat budućeg parka
površine preko 31.000 ha. Održane su i konzultacije s
predstavnicima 14 gradova i općina čiji je prostor obuhvaćen
prijedlogom granice. Cilj je bio upoznati ih s kategorijom parka
prirode i učincima koje će imati na stanovništvo tog kraja, ali i
prikupiti njihova mišljenja.
O parku prirode
Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano
područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili
georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim
krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. Park prirode
ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu
namjenu.
Što park prirode donosi?
Park prirode pogodan je oblik zaštite većih vrijednih prostora
kakvo je Hrvatsko zagorje jer istovremeno omogućuje zaštitu
prirodnih vrijednosti, ali i korištenje prirodnih dobara.
Proglašenjem parka prirode očekuje se da upravo prirodne i
krajobrazne vrijednosti u sinergiji s bogatom kulturno-povijesnom
baštinom postanu osnova razvoja ovog dijela Hrvatskog zagorja.
Park prirode prilika je za prepoznatljivost i dodatnu promociju
područja na nacionalnoj i međunarodnoj razini, razvoj održivog
turizma, rekreativnih sadržaja u prirodi, ukupan razvoj područja
te veću i lakšu dostupnost EU fondova za financiranje projekata
očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti. Kao primjere
povlačenja sredstava EU fondova u unaprjeđenju posjetiteljske
infrastrukture na području parkova prirode mogu se izdvojiti
Nebeska šetnica (PP Biokovo), Geoinfo centar Voćin (PP Papuk),
posjetiteljski centar Poklon (PP Učka), Cerovačke špilje (PP
Velebit) i dr.
Park prirode svakako će pridonijeti očuvanju kvalitete života i
zdravlja ljudi područja kroz očuvanje seoskih domaćinstava i
ublažavanje trenda depopulacije.
U prilog toj konstataciji govori izjava Josipa Beljaka,
načelnika Općine Stubičke Toplice, čija općina se nalazi u
obuhvatu Parka prirode Medvednica:
– Sa zadovoljstvom mogu istaknuti da je 80% površine općine
Stubičke Toplice obuhvaćeno Parkom prirode. Uvjeti koje Park
prirode propisuje su sami po sebi nešto “stroži” u odnosu na
uobičajene, no upravo su oni garancija racionalnog korištenja
prostora sa što manjom destrukcijom okoliša.
Upravo takva planska aktivnost svih dionika u procesu doprinosi
prirodnoj ravnoteži, održivom razvoju, očuvanju prirodnih
bogatstava te bioraznolikosti. Očuvana priroda jedan je od
najvažnijih razloga doseljavanja mladih u našu općinu te ujedno
prilika za sve da iskoriste ovakve uvjete bilo u smislu
proizvodnje domaće hrane ili bavljenja turizmom. Suradnja sa
ustanovom PP Medvednica je do sada bila odlična i vjerujem da će
biti i dalje.
Parkom prirode upravlja Javna ustanova koju osniva Republika
Hrvatska uredbom Vlade. Javna ustanova bit će posrednik u razvoju
područja u smislu davanja podrške lokalnom stanovništvu u
komunikaciji s institucijama nadležnim za poljoprivredu i druge
grane gospodarstva. Također, bit će partner u osiguravanju
certificiranja, promocije i plasman lokalnih proizvoda, kao i
obnove kulturno-povijesne baštine, istovremeno radeći na
promicanju područja parka kao destinacije za posjećivanje i
održivi turizam. Primjer kvalitetne suradnje s lokalnim
stanovništvom nalazimo u Parku prirode Papuk gdje četrdesetak
lokalnih proizvođača i pružatelja usluga koriste logotip “100%
Papuk” sa sloganom “S gore koja pamti more”. Logotip je znak
povjerenja, kvalitete, zemljopisnog podrijetla, održivog i
ekološki prihvatljivog upravljanja, zaštite prirode i tradicije s
kojom korisnik logotipa i slogana, koji je stekao pravo na
njihovu uporabu, na tržištu osigurava proizvode i usluge koji su
njima označeni. Cilj je ostvariti međusobnu suradnju i
povezivanje lokalnih proizvođača s područja Parka,
omogućiti im bolji plasman proizvoda i usluga, poboljšati
promociju te im na taj način pomoći stvoriti uvjete
za proširenje proizvodnje, ali i tržišta. Jedan od korisnika je
OPG Galić Tomislav koji ističe:
– Naši lješnjaci brižno su proizvedeni u ekološkom nasadu u malom
mjestu na padinama Papuka. Logo 100% Papuk na naljepnici ambalaže
ponosno svjedoči da dolazimo iz kraja koji je ekološki osviješten
i uz to ističe ekskluzivnost pojma ‘domaće’ u kontekstu
prisutnosti proizvoda različite kvalitete iz cijelog svijeta.
Aktivno planinarimo po cijeloj Europi, no Papuk je Papuk, a kroz
logo naši kupci osvještavaju da jedu domaći proizvod i povezuju
ga s lokacijom, naš lješnjak više ne dolazi “tamo negdje s
kontinenta”.
Osnivanje Javne ustanove donosi i nova radna mjesta. U početku će
to biti mali broj zaposlenika, ali s vremenom taj broj će rasti
te postoji i mogućnost sezonskog zapošljavanja, ističu iz
Ministarstva.
Iskustva u drugim zaštićenim područjima Hrvatske potvrdila su već
u prvim godinama nakon uspostavljanja zaštite pojačan razvoj
turizma i porast broja domaćih i stranih posjetitelja. Tako se
očekuje da će i Hrvatsko zagorje imati koristi od učinaka koje će
turizam donijeti, a utjecat će i na cjelokupno gospodarsko stanje
područja.
Navedeno potvrđuje izjava Daniela Drviša,
načelnika Općine Bistra, također s područja Parka prirode
Medvednica:
– Preko 40% površine Općine Bistra nalazi se u zaštićenom
području u sklopu Parka prirode Medvednica. Zahtjevno i izrazito
teško je materijalno kvantificirati doprinos zaštićenog područja
na našu Bistru. Isti se najčešće odražava na indirektan doprinos
kontinuiranom vraćanju posjetitelja i korištenju razvijene,
uređene i održavane planinarske infrastrukture i uređenih poučnih
staza duž Parka prirode Medvednica. Doprinos rendžera u očuvanju
netaknute prirode i provođenju pravila ponašanja vidljiv je i
doista možemo potvrditi da se posjetitelji pridržavaju pravila
ponašanja. Održivi razvoj ruralnog područja i bez zaštićenog
područja neraskidivo je povezan s očuvanjem bioraznolikosti i
krajobrazne raznolikosti. Prostorno planska uređenost i
ujednačenost pročelja građevina i okućnica dodatan su značaj
vrijednosti zaštićenog područja i doprinos razvoju vizure mjesta.
Suradnja Javne ustanove Park prirode Medvednica i Općine Bistra
uvijek je bila na zadovoljavajućoj razini. U vidu rješavanja
komunalne problematike divljih odlagališta i mnogih drugih
nepredviđenih problema uključivanjem Javne ustanove Park prirode
Medvednica u rješavanje istih uvijek se puno brže riješilo jer
prednost uvijek ima zaštićeno područje i takvi problemi se
rješavaju prioritetno što je svakako olakšica i lokalnoj
samoupravi na predmetnom području daje dodatno zaleđe u pogledu
očuvanja komunalnog reda i uređenosti mjesta.
Zaštićeno područje kao što je Park prirode je generator razvoja
lokalne zajednice, kako razvoja turizma, ugostiteljstva,
vrijednosti OPG-ova tako i direktnog pozitivnog utjecaja na
proračun jedinice lokalne samouprave.
Gospodarske djelatnosti u parku prirode
U parku prirode mogu se odvijati gospodarske i druge
djelatnosti (uključujući proizvodnu i industrijsku djelatnost) i
zahvati koji nemaju značajan negativni utjecaj na bitna obilježja
i ulogu parka. Stoga se ne predviđaju znatnija ograničenja
na ovom području. Prisutnost čovjeka osnovni je preduvjet za
očuvanje prostora parka te bi svako neosnovano zaustavljanje
djelatnosti koje može rezultirati odseljavanjem stanovništva bilo
izrazito nepovoljno i sa stanovišta zaštite prirode.
Šumarstvo će se i dalje odvijati temeljem osnova, odnosno
programa gospodarenja šumama, lovstvo temeljem
lovnogospodarskih planova, a ribolov temeljem planova upravljanja
ribolovnim vodama. Nakon proglašenja parka prirode ovi planski
dokumenti nastavit će se primjenjivati do isteka važenja. Novi
planski dokumenti za obavljanje ovih djelatnosti/aktivnosti
prolazit će istovjetan postupak kao i prije proglašenja parka pri
čemu će se sagledati vrijednosti parka prirode i po potrebi
propisati odgovarajući uvjeti zaštite prirode.
U slučaju šumskogospodarskih planova ovi se uvjeti pretežito
odnose na uspostavu suradnje s javnom ustanovom parka prilikom
provedbe mjera vezanih za izvlačenje drva iz šume, zatim na
obvezu sanacije eventualnih oštećenja posjetiteljske
infrastrukture parka, na zamjenu stranih vrsta drveća zavičajnim.
Kada su u pitanju planirane šumske ceste i protupožarne prosike
potrebna su ishođenja dopuštenja ministarstva nadležnog za
poslove zaštite prirode.
Iskustva iz postojećih parkova prirode pokazuju uspješne suradnje
između javnih ustanova – upravljača parkom i drugih sektora
nadležnih u području. Izdvajamo izjavu predsjednika Lovačkog
društva “Vepar”, Donja Stubica (Stjepan
Cesarec) i njegovog viđenja lovišta u Parku prirode
Medvednica:
– U Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode od 2. svibnja
2016. godine propisani su uvjeti zaštite prirode u PP
“Medvednica”, LD “Vepar” Donja Stubica što mi u potpunosti
poštujemo.
Jedna od točaka se odnosi na zabranu lova unutar granica Parka
subotom, nedjeljom i državnim praznikom, što donekle otežava
provođenje lovnogospodarske osnove na spomenutom području, skupni
lovovi na divlju svinju. Ove lovove nadoknađujemo lovovima
po nalaženju divljih svinja u radne dane u popodnevnim satima.
Organiziramo i lovove iz zatvorenih čeka te na taj način
izvršavamo obaveze iz lovnogospodarske osnove.
Suradnja s djelatnicima parka prirode je na vrlo visokom nivou i
očituje se kroz sudjelovanje u zajedničkim akcijama na održavanju
Parka prirode čistim i ugodnim mjestom za životinje i ostale
korisnike parka (planinari, sakupljači šumskih plodova, šumari,
šetači). Zajedno s policijom bi trebalo svesti na najmanju moguću
mjeru, tj. zabraniti vožnju quadovima i croserima šumskim stazama
i puteljcima zbog uznemiravanja i rastjerivanja životinja.
Na osnovu svega gore navedenoga mislim da proglašenje određenog
područja parkom prirode i striktno provođenje propisanih uvjeta
zaštite prirode pomaže u zaštiti flore i faune na tom
području.
Biljne vrste i gljive
Sakupljanje biljnih i gljivljih vrsta koje nisu posebno
zaštićene, u komercijalne svrhe, u svrhu prerade, trgovine i
drugog prometa dozvoljeno je, kao i izvan granica parka prirode,
uz dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode i
pribavljenu suglasnost vlasnika ili ovlaštenika prava na
zemljištu. Dakle, moguće je sakupljati vrganje, lisičice,
trubače, glog, paprat i slične vrste koje nisu na posebnoj
zaštiti uz dopuštenje ministarstva koje propisuje uvjete
sakupljanja.
Ograničenja se prvenstveno odnose na nacionalne parkove i stroge
rezervate gdje je bilo kakvo sakupljanje zabranjeno. U parku
prirode, kao i izvan njegovih granica, nije dopušteno
komercijalno korištenje strogo zaštićenih vrsta, kao što su
primjerice kockavica, tisa, blagva, maglen i sl. Sve ostale vrste
koje nisu posebno zaštićene slobodno se sakupljaju u parku
prirode uz, kako je već napomenuto, pribavljeno dopuštenje
ministarstva.
Sakupljanje za osobne potrebe definirano je odgovarajućim
pravilnikom (Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta) i
za isto nije potrebno ishoditi dopuštenje ministarstva.
Pravilnikom su definirane dnevne količine koje se smiju sakupiti,
a koje vrijede i za područja izvan granica parka prirode.
Prilikom sakupljanja vrsta za osobne potrebe primjenjuju se mjere
zaštite iz rečenog Pravilnika.
Gradnja u parku prirode
Za park prirode Hrvatski sabor donosi Prostorni plan područja
posebnih obilježja. Do donošenja tog plana na prostoru parka
vrijedi sva važeća prostorno planska dokumentacija (prostorni
plan županije, prostorni planovi općina i gradova te generalni
urbanistički planovi). Izmjene i dopune navedenih prostornih
planova, po proglašenju parka prirode, moraju sagledati
vrijednosti radi kojih je park proglašen.
Kroz postupke izdavanja dopuštenja za građenje i druge zahvate u
parku prirode utvrđuju se uvjeti zaštite prirode (posebni uvjeti)
koji se najčešće vežu uz pitanja: tradicijske gradnje, regulacije
zbrinjavanja otpadnih voda, održivog korištenja prirodnih dobara,
sprječavanja uništavanja i unaprjeđenja postojećih ekosustava,
očuvanja vodotoka i izvorišta, izvođenja novih šumskih cesta i
drugih prometnica, regulacije (zabrana) kretanja vozila izvan
cesta, putova i sl.
Karlobag je jedna od općina koja je gotovo cijelom površinom u
Parku prirode Velebit i u ekološkoj mreži Natura 2000, a primarno
je orijentirana na turizam. Načelnik Općine Boris
Smojver o iskustvima suradnje s Parkom prirode kaže:
– Međusobnom suradnjom i dogovorom definiramo okvire razvoja i
prihvatljivih projekata na našem području izravno na terenu dok
bi to bilo nemoguće ukoliko bi nadležnost bila isključivo na
ministarstvu i županiji. Isto tako veliki je broj projekata koje
je moguće realizirati u partnerstvu s Javnom ustanovom parka
prirode radi većeg broja natječaja na koji se možemo prijaviti
pri čemu kod prijava na nacionalna i EU sredstva ostvarujemo veći
udio sufinanciranja od strane fondova i veći broj bodova nego da
se na ista prijavljujemo samostalno. Javna ustanova parka
prirode na našem području provodi i projekte razvoja turističke
infrastrukture u vidu penjališta, poučnih i biciklističkih staza
što pridonosi boljoj turističkoj ponudi i većem broju
posjetitelja naše općine – zaključuje Smojver.