Vrtić u Sračincu stajat će 3,8 milijuna kuna, a betonski bi koštao i do 10 milijuna kuna
U Sračincu kod Varaždina uskoro će biti otvoren novi dječji vrtić podignut tehnikom modularne gradnje, što je uhu ugodniji izraz koji izvođači rabe za objekte sastavljene od – kontejnera. Iako je prvi takav vrtić u Hrvatskoj sagrađen 2013. godine u Samoboru, u Hrvatskoj je modularna montažna gradnja još uvijek rijetost, za razliku od zapadnoeuropskih država, posebno skandinavskih.
– Razlog je nedovoljna educiranost. Mi ne otkrivamo toplu vodu. U skandinavskim zemljama, na primjer u Švedskoj, to je izuzetno dobro prihvaćen oblik gradnje. Ako mali Šveđani mogu ići u kontejnerske vrtiće, ne znam zašto ne bi mogli i Hrvati. Kod nas projektanti vole projektirati javne objekte tako da sami sebi naprave spomenike i koriste skupe materijale, a ne razmišlja se kako uštedjeti proračunski novac. To što će radovi biti skuplji i kasnije će biti veći troškovi održavanja, na žalost je malo bitno – kaže Maja Buconjić Barišić, direktorica zagorske tvrtke Detmers Kontejner iz Svetog Križa Začretja, koja se već 20 godina bavi proizvodnjom kontejnera.
Ta tvrtka gradila je vrtić u Samoboru, a sad gradi i vrtić od 700 kvadrata u Sračincu, te još jedan u Požegi. U pripremi su i privatni vrtići u Radoboju i Svetom Križu Začretju. Ističe da je glavna prednost takvih čeličnih modula niža cijena od klasične gradnje betonom i ciglama. Evo i konkretnog primjera: vrtić u Sračincu bi, da se gradio klasičnom gradnjom, stajao između devet i deset milijuna kuna, a sad mu je cijena 3,8 milijuna kuna, s PDV-om!
– Kad smo vidjeli tu računicu, nije bilo dileme. Općina je podigla kredit u HBOR-u s tri posto kamate i krenula u investiciju. Kredit nam je jefitniji od sredstava iz EU fondova jer bi u tom slučaju Općina morala biti vlasnik. Vrtić ćemo dati u koncesiju i koncesionar će si ga opremiti – pojašnjava načelnik Božidar Novoselec. Ispočetka je bilo skepse kako će mještani reagirati na neuobičajeni način gradnje, no kad su vrtić vidjeli uživo svi su, kaže, bili oduševljeni. M. Buconjić Barišić ističe da su u Njemačkoj gradili vrtiće, domove za starije i poliklinike.
Otporniji na potrese
– Nijemcima je manje važno kako objekt izgleda izvana i oni već unaprijed razmišljaju o prednosti toga da za deset ili dvadeset godina, ako slučajno više neće biti potrebe za njima, objekte jednostavno demontiraju i presele. Nema tu rušenja. Kod nas je još uvijek važno da nešto izvana izgleda “vau!”, da padaju u nesvijest, a onda pomanjka novca za didaktičke igračke za djecu. Ovakav način gradnje je primjer kako se može uštedjeti novac i zadovoljiti sve standarde, od pedagoških do izolacije – napominje.
Vrtić u Samoboru, u kojem će biti pet skupina djece, ima energetski razred B, a ovaj u Sračincu B+. Može se i do A, no u tom slučaju treba pronaći rješenje za obnovljive izvore energije poput solarnih panela i dizalica topline. Skraćeni su i rokovi jer jer je riječ o suhoj gradnji. Vrtić u Samoboru dovršen je za svega šest mjeseci, uz 22 snježna dana. Gotovi moduli izrađeni u tvornici dolaze na gradilište, montiraju se i vare. U oblaganju unutarnjih zidova koriste se isti materijali kao i kod klasične gradnje. Takvi su objekti, tvrdi, i puno otporniji na potrese jer nema urušavanja. Procedura ishođenja dokumentacije je ista.
– Možda bi bilo bolje kad bi bila dovoljna samo lokacijska dozvola, kao što je to vani, no danas više nije problem izvaditi građevinsku dozvolu. No, kad bi se dala neka olakšica i ubrzala administracija, to bi pobudilo dodatni interes investitora – vjeruje poduzetnica. Da je takav način gradnje u Hrvatskoj nepravedno zapostavljen smatra i Đuro Horvat, direktor međimurske tvrtke Tehnix, koji kaže da su modularni objekti puno jeftiniji. – Radili smo ih za Švicarsku, Austriju… Ne samo vrtiće, nego i bolnice – ističe Horvat.
