‘Međimurska popevka je neizostavan dio kulture Međimurja, ali i jedan prepoznatljiv identitet Međimurja i hrvatske kulturne prepoznatljivosti. Datira još iz 16. stoljeća, pa samim time, dobiti priliku kandidirati ovakav projekt na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine znači da Međimurje i nešto iz Međimurja dolazi na kartu svijeta’, rekao je u svom govoru župan Međimurske županije Matija Posavec pritom pozdravivši nazočne na sastanku kojim se pokrenuo postupak upisa Međimurske popevke na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine svijeta.
Sastanak u kojem se stvara i probuđuje povijest Međimurja, održao se u zgradi Scheier, a uz župana na sastanku bili su nazočni i zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman, voditelj Turističke zajednice Međimurske Rudi Grula, predstavnici Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Odjela za etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Uprave za zaštitu kulturne baštine Martina Šimunković i Lidija Zrnić, iz Instituta za etnologiju i folkloristiku, na čelu s koordinatoricom projekta Lidijom Bajuk, etnokoreolog Tvrtko Zebec i etnomuzikologinja Naila Ceribašić, te predstavnici i voditelji folklornih društava, ustanova i institucija s područja Međimurske županije.
Međimurska popevka biser hrvatske tradicijske kulture
Prema prijedlogu predlagatelja Međimurske popevke za UNESCO-ovu reprezentativnu listu, neki od kriterija bili su dugovječnost djelovanja, organizacija smotri i srodnih manifestacija, važnije lokalne, državne i međunarodne nagrade te manjinska folklorna društva.
“Nesumnjivo je međimurska popevka jedan od bisera hrvatske tradicijske kulture koja po mnogim svojim elementima ima razloga biti upisana na tu reprezentativnu listu čovječanstva i evo započeli smo ovim sastankom ovu završnicu procesa kandidiranja”, napomenula je Ceribašić. Od izuzetne je važnosti za projekt da sama zajednica bude uključena u cjelokupan ciklus, kako se poima živa baština koja ima svoje uporište u tradiciji, ali je i ključan dio identiteta i vrijednosti ljudi.
“Međimurska popevka je odavno poznata, znamo da je Žganec skupljao popevke prije 100-ak godina i prvu zbirku objavio 1916. godine. Onda se tragom tih njegovih zapisa, etnomuzikološkog rada te svega onoga što Međimurci čuvaju i dan danas, međimurska popevka očuvala i ponosni smo što je pamte i cijene današnje generacije”, objasnio je Zebec.
Međimurska kulturna renesansa: Stari grad dobiva oznaku europske kulturne baštine
Veliki projekt, doprinos međimurskoj kulturnoj baštini, očuvanju tradicije i prenošenja pjesme, plesa i običaja Međimurja na kartu baštine čovječanstva, koordinirat će poznata Međimurka, asistentica u Institutu za etnologiju i folkloristiku.
“Mogućnosti su beskrajne, na umjetničkom području, znanstvenom, stručnom, turističkom, u mnogim segmentima. Moj zavičaj nisu više samo ove zgrade, ljudi s kojima sam dijelila školske klupe i kolege s kojima sam radila, moj zavičaj je međimurska popevka koja objedinjuje i ono stvarno i ono intimno”, zaključila je Bajuk te naglasila kako se veseli što će upravo ovaj međimurski projekt biti 14. na listi nematerijalne kulturne baštine iz Hrvatske.
Na sastanku je naglašeno kako su za proglašavanje popevke hrvatskim kulturnim dobrom, a uskoro i svjetskim, uz Kulturno umjetničku udrugu Seljačka sloga, zaslužni i Zajednica HKUU-a Međimurske županije te udruga Matapur koji su cijelu inicijativu pokrenuli još prije nekoliko godina.
“Ovo je za nas izuzetno bitan trenutak kako smo kandidirali i naš Stari grad Zrinskih za oznaku europske kulturne baštine, što je korak do kandidature za UNESCO i da ćemo u ožujku potpisati ugovor o potpunoj rekonstrukciji bastiona vrijednog 44 milijuna kuna. To samo znači da će u ovoj godini međimurska kultura i međimurska tradicija doista doživjeti svoju renesansu i učiniti investicijski, ali i kroz zaštitu naših kulturnih dobra nešto što se dugo, dugo godina unazad nije dogodilo”, zaključio je međimurski župan.
