Demografska slika Hrvatske nije previše optimistična, a tome u prilog govore podaci kako je sve manje novorođene djece, broj sklopljenih brakova pada, a razvoda raste, mnogi iseljavaju. Ovo su samo neki podaci izneseni na stručnom predavanju ‘Obitelj u suvremenom društvu’ koje je ovog ponedjeljka održano u Županiji, u organizaciji Koordinacije za ljudska prava Varaždinske županije.
– Brojni su izazovi koji prijete obitelji u suvremenom kontekstu. Kriza je dugo trajala, Hrvatska je po stopi nezaposlenosti mladih u vrhu, a to se itekako odražava na ‘stvaranje’ obitelji. Sklapa se sve manje brakova uslijed nemogućnosti zapošljavanja mladih ljudi, jer oni ipak trebaju realne mogućnosti za život – istaknuo je Zdenko Babić, izvanredni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu – Studijski centar socijalnog rada, na Katedri za socijalnu politiku.
Profesor je na predavanju pred brojnom javnosti u svom izlaganju prezentirao kako su suvremeni izazovi brojni i veliki, iako je obitelj zaštićena Ustavom Republike Hrvatske.
– Hrvatska nema razrađenu proaktivnu obiteljsku politiku, a u prilog tome govori i činjenica kako je kod nas prisutna neusklađenost iznosa dječjih doplataka i poreznih olakšica. Ekonomsko socijalni uvjeti u našoj su zemlji na dosta niskim granama.
Babić je kao primjer istaknuo iznos doplatka koji u Hrvatskoj nije mijenjan punih deset godina, iako su u tom razdoblju cijene značajno porasle.
– Političari ovaj problem shvaćaju dosta neozbiljno i poprilično su neodgovorni. Socijalna nepravednost je veoma izražena, a sustav je neusklađen. Jedan od primjera kvalitetne mjere jest taj da zakon omogućava da žena radi četiri sata. Ipak, u praksi to izgleda drugačije jer kod poslodavaca to teško prolazi, praksa maksimalno zaostaje. Uz problem radnog vremena pojavljuje se i onaj gdje djecu ostaviti, ukoliko roditelji rade u večernjim satima, a vrtići ne rade? Dobar primjer su druge europske zemlje u kojima postoje brojne igraonice gdje možete ostaviti djecu kad ‘zaškripi’.
Hrvatska u brojnim segmentima zaostaje za europskim zemljama, smatra profesor, a čini se kako se vladajući zasad dovoljno ne trude da bi to promijenili.
– Naša vlast kao da ne shvaća kako ulaganje u obitelj nije trošak, već investicija u budući ljudski kapital i demografiju zemlje. Ljubav je najvažnija, ali ako se obitelj nađe u ozbiljnim ekonomskim poteškoćama, padne u siromaštvo, najteže posljedice ostaju na djeci, to prijeti njihovom kognitivnom i intelektualnom razvoju. Osim toga, ugrožena je i stabilnost obitelji jer su u takvoj situaciji razvodi učestaliji, pa opet trpi dječja dobrobit i obiteljska kohezija.
Babić ističe kako bi vladajući, neovisno kojoj političkoj opciji pripadaju, trebali napraviti ozbiljnu, sveobuhvatnu strategiju namijenjenu mladima i obiteljima, kako bi se ostvarila određena poboljšanja u tom segmentu.
– Obiteljska politika trebala bi biti na vrhu liste prioriteta, to je odlučeno i Ustavom. Žalosno je da u praksi nije tako.
‘Sve je svedeno na materijalno, obitelj je samo objekt’
O obitelji kroz crkveni nauk na predavanju je govorio istaknuti hrvatski teolog Bono Zvonimir Šagi, koji je i predavač na Institutu za teološku kulturu laika pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu.
– Socijalni crkveni nauk počeo je još 1891. godine kad je papa Leo XIII. objavio encikliku Rerum Novarum (O novim stvarima) u kojoj je obitelj bitna. Danas je obitelj postala temeljni objekt, a trebala bi biti subjekt – započeo je Bono Šagi.
– Više kao da nije važan odnos muškarca i žene usmjeren stvaranju novog života, već prevladava seksualni interes, rađanje kao da više nije važno. Umjesto toga sve je svedeno na materijalno, u fokusu su kontracepcija, pobačaji. To je zastrašujuća perspektiva! Kako će izgledati budućnost ukoliko obitelj izgubi svoju ulogu? – izložio je Šagi.
Dodao je i da bi obitelj trebala biti nezamjenjiva, a trenutna situacija je takva da više nema ‘jasne slike bračne zajednice’.
– Zakonodavstvo se po pitanju tko čini bračnu zajednicu sve više ‘razvodnjava’, a sklopljeni brakovi se sve više razilaze. Statistika pokazuje kako je 2013. godine bilo gotovo 6 tisuća razvoda, najmanje svaki treći brak završava tako. Broj novorođenih se smanjuje, razvoda povećava.
Pred kraj izlaganja pater Bono iznio je svoju, kako je kazao, pomalo utopijsku ideju.
– Je li moguće da obitelj postane shvaćena kao subjekt, bez da se sve vrti oko političkih stranaka? Predlažem pomalu provokativnu novost svjetskih razmjera: ne bi li se, uz opće pravo glasa punoljetnima, mogao uvesti i obiteljski glas, kojim bi svoj udio u demokraciji imale i maloljetne osobe? Smatram kako bi tek tada obitelj postala subjekt, a mi bismo po nečemu bili prvi u svijetu – zaključio je.
