Kameni spomenik sv. Ivana Nepomuka inventiran je u Zbirci kamenih spomenika i skulptura Kulturnopovijesnog odjela Gradskog muzeja Varaždin pod inv. br. GMV KPO 59346 i upisan je u Registar kulturnih dobara RH 25.04. 2013. br. 3793.
Prvog prosinca 2016. godine skinute su skele oko kamenog spomenika sv. Ivana Nepomuka pred Starim gradom i time je okončan dvogodišnji projekt istraživanja i preliminarnih radova u 2015. i konzervatorsko-restauratorskih radova u 2016. godini.
Na taj je način očuvan jako oštećeni barokni spomenik, jedan od najmonumentalnijih sačuvanih kamenih kipova u sjevernoj Hrvatskoj.
Kameni spomenik sv. Ivana Nepomuka koji se nalazi pred južnim pročeljem gotičko-renesansne utvrde Stari grad u Varaždinu i jedan je od tri gotovo istovjetna sačuvana spomenika posvećena istoimenom češkom mučeniku i svecu, zaštitniku mostova, zagovorniku protiv poplava i prema legendi ispovjedne tajne.
Simboli su mu roketa, aura s pet zvjezdica i ponekad prst na ustima. Kult mu je raširen u zemljama Srednje Europe.
Varaždinski sv. Ivan Nepomuk prvotno se nalazio uz dvorac velikaške obitelji Nadasdy u Zelendvoru kraj Varaždina, dok se ostala dva nalaze uz dvorce obitelji Drašković u Velikom Bukovcu i u Klenovniku. Naručitelji sva tri spomenika bili su supružnici grof Franjo Nadasdy i Suzana Nadasy rođ. Malatinski čiji se obiteljski grbovi nalaze na prednjim stranama postamenata.
Varaždinski spomenik klesan je (kao i ostala dva) iz mekog kamena te su uz mehanička oštećenja i atmosferski utjecaji prouzročili tijekom vremena brojna oštećenja.
Povjesničarka umjetnosti Doris Baričević u svom tekstu iz 1985. godine spominje njegovu konzervaciju 1981. godine.
Nažalost, nakon dvadesetak godina spomenik je opet bio u izrazito lošem stanju, te ga je 2001. godine obnovio akademski kipar Josip Grgevčić. Proteklih godina bila je oštećena glava anđela, dio postolja spomenika, svečeve ruke i lice.
Ulaskom u Program očuvanja i zaštite kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske osigurana su financijska sredstva za njegovu zaštitu. Radove su izvodili stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu.
Radovi su se odvijali pod vodstvom višeg konzervatora, povjesničara umjetnosti Ivana Jengića, i konzervatora-restauratora specijaliziranog za kamene skulpture Tonka Fabrisa.
U 2015. provedena su istraživanja o stupnju oštećenosti i stanju kipa, a 2016. konzervatorsko-restauratorski radovi. Radove su izvodili restauratori – konzervatori HRZ: Ante Guberina, Tomislav Svirac, Daniel Štimac, Iva Mihanović, Osanna Šašinka, Dejana Brdarić i Nada Jerković Lorenco.
