U sklopu Srijede u Muzeju, 16. studenoga, prvi put su se za javnost otvorila vrata zgrade Žitnice, srednjovjekovni objekt u kompleksu varaždinskoga Staroga grada, koji je od nedavno na korištenje dobio Gradski muzej Varaždin.
Ovaj je objekt bio zatvoren za javnost jer se unutra čuvao dio gradiva Državnoga arhiva, a odlukom varaždinskoga Gradskog vijeća Žitnica je dodijeljena Muzeju, koji će u tome prostoru prezentirati dosad neizloženi dio svojega fundusa.
Razradi konkretne muzeološke koncepcije prethode konzervatorsko-restauratorska i arheološka istraživanja, s obzirom na to da se ona do sada nikada nisu sustavno provodila, te nakon toga opsežna građevinska obnova koja će trajati nekoliko godina, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima.
Dio troškova pokrilo je Ministarstvo kulture RH, a nastavak projekta u ovoj godini iz vlastitih prihoda osigurao je Muzej u iznosu od 50 tisuća kuna.
Ovom se prigodom obavila svečana primopredaja zgrade Žitnice između ravnatelja Državnoga arhiva u Varaždinu Damira Hrelje i Gradskoga muzeja Varaždin Mirana Bojanića Morandinija.
– Državni arhiv u Varaždinu koristio je ove prostore gotovo sedam desetljeća. Prvi kat je uređen za pohranu arhiva i to je najvrijedniji dio arhiva kojeg čuvamo. Tu su se čuvali i gradski zapisnici 15., 16. i 17. stoljeća i arhiv obitelji Erdödy. Od 1948. do 1950. vodila se borba između Državnog arhiva u Zagrebu i tadašnjeg Gradskog narodnog odbora u vezi Državnog arhiva u Varaždinu – ispričao je Damir Hrelja.
Naveo je kako se Državni arhiv u Varaždinu ‘spasio’ Zakonom o Dravnim arhivima koji je donesen 1950. godine uz potvrdu Vlade 1952.
– Državni arhiv djelovao je 66 godina, međutim uvjeti nisu bili idealni. Ovo ljeto preselili smo se u zgradu bivše vojarne u Optujsku ulicu koja zadovoljava sve naše potrebe – dodao je Hrelja.
Rezultate svojih istraživanja, koja svakim danom ukazuju na nove, fascinantne spoznaje o starosti i namjeni Žitnice, predstavili su stručnjaci iz Hrvatskoga restauratorskoga zavoda Daria Škarpa Dubreta, Anka Ćurić i Bernarda Ratančić.
– Državni arhiv bio je vrlo susretljiv domaćin tijekom arhitektonskih snimanja jer smo mi to radili kada je Arhiv još bio tu. Istraživanja su bila dosta teška, pogotovo u prizemlju, zbog neke recentne obnove iz 1980. godine. Zidovi su bili obljepljeni katranom i cementom zbog čega smo morali angažirati i građevinsku firmu i njezine djelatnike – rekla je Daria Škarpa Dubreta.
Kaže kako istraživanja nisu gotova te nije mogla iznijeti neke definitivne zaključke. Istaknula je kako će se sljedeće godine obaviti arheološka istraživanja.
Prvim javnim predstavljanjem ovoga tajanstvenoga zdanja na Starome gradu ujedno se obilježava i 91. godišnjica osnutka Gradskog muzeja Varaždin.
