Ljubav prema dobroj ‘kapljici’ zasigurno je nešto što dobro opisuje naš kraj i ljude koji žive u njemu. Stoga i ne čudi da se baš današnji dan, Martinje, posebno ‘slavi’. Takva tradicija znak je koji ukazuje na prošlost u kojoj je alkohol imao, možda ne krucijalnu, ali svakako veliku ulogu. Donosimo vam jednu takvu priču iz prošlosti.
– Tko dobro pije, dobro spava. Tko dobro spava, ne griješi, a tko ne griješi, odlazi u nebo. Dakle, tko dobro pije, odlazi u nebo – riječi su koje je vinopijsko društvo ‘Pinta’ uputilo kritikama koje su stizale iz krugova svećenstva.
Da, dobro ste pročitali, vinopijsko društvo! Mjesto okupljanja tih veseljaka bio je Krkanec, a osnivač grof Baltazar Patačić.
Vinsko sveučilište
Godine 1696. baš je Patačić osnovao društvo ‘Pajdašija od pinte’, a okupljali su se u njegovom dvorcu u Krkancu ili, kako su ga zvali, vinskim sveučilištem! Naziv koji se još koristi je i Društvo vinskih doktora.
A postati vinskim doktorom nije bilo lako. Naime, svatko tko se namjerio na tu titulu morao je na eks popiti pintu vina, a to je iznosilo 2,75 litara vina! Uistinu pothvat vrijedan divljenja!
Titulu vinskog doktora tako su nosile čak 173 osobe, među njima i poznata imena poput podbana Ivana Raucha i književnik Pavla Rittera Vitezovića.
Društvno nije bilo isključivo ni za žene, tako je oko 20 aristokratkinja postalo članovima tog vinopijskog društva.
Vinski doktori upisivani su u posebnu knjigu čiji naziv u hrvatskom prijevodu glasi: ‘Popis doktora promaknutih na vrlo glasovitom novo-medicinskom fakultetu’.
Danas tog društva više nema, no mnogi su nastavili stazom koju su vinski doktori davno utabali.