U Varaždinskoj županiji tijekom prošle godine poslovala su 92 poljoprivredna obrta.
Na tradicionalnom susretu s novinarima, održanom u utorak 20. siječnja u Hrvatskoj obrtničkoj komori, predstavljeni su aktualni trendovi i izazovi s kojima se suočavaju hrvatski obrtnici. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil istaknuo je kako se pozitivan trend rasta broja obrta nastavio i tijekom prošle godine, kada je njihov broj porastao za 10,5 posto te premašio 135 tisuća. Naglasio je kako je rast zabilježen u svim županijama i djelatnostima, što potvrđuje veliku potražnju za obrtničkim uslugama.
O specifičnim izazovima u sektoru poljoprivrede govorio je Vladimir Bais, predsjednik Ceha poljodjelstva i slatkovodnog ribarstva te predsjednik Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin. Prema njegovim riječima, na kraju prošle godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 1.840 poljoprivrednih obrta, što je neznatan pad od 0,4 posto u odnosu na godinu ranije. Ipak, u usporedbi s krajem 2020. godine, broj poljoprivrednih obrta porastao je za 4,1 posto. Najveći rast zabilježen je u Primorsko-goranskoj županiji, dok je najveći pad evidentiran u Ličko-senjskoj županiji.
U Varaždinskoj županiji tijekom prošle godine poslovala su 92 poljoprivredna obrta, što je jedan obrt manje nego godinu ranije. Bais je upozorio kako, unatoč ukupnom rastu obrtništva u Hrvatskoj, broj poljoprivrednih obrta već godinama stagnira, što ukazuje na niz strukturnih problema s kojima se taj sektor suočava.
Kao ključne izazove naveo je nesigurnost proizvodnje povezanu sa sporazumom s blokom Mercosur, uvoz poljoprivrednih proizvoda iz trećih zemalja koje ne podliježu istim standardima kao proizvođači u Europskoj uniji, te negativne posljedice klimatskih promjena. Istaknuo je i nezadovoljstvo Europskim zelenim planom, koji mnogi poljoprivrednici smatraju neadekvatnim, kao i dugotrajne i neučinkovite natječajne postupke s vrlo malim brojem odobrenih projekata.
Dodatni problem predstavlja nedostatak modela kapitalnih ulaganja te opsežna administracija, koja obrtnicima često oduzima jednako vremena kao i sama proizvodnja. Bais je upozorio i na model ograničavanja cijena, koji je fiksirao cijene za trgovce, ali ne i za proizvođače, zbog čega je nejasno tko snosi najveći teret. Sve učestaliji poremećaji u proizvodnji, uzrokovani bolestima i vremenskim nepogodama, dovode do velikih gubitaka, pa i potpunog prestanka proizvodnje, što se odražava i na pad zaposlenosti u poljoprivredi, najveći među svim sektorima u Hrvatskoj.
