VARTEKS

Grad kupuje tri Varteksove zgrade. Ali dvije tvrtke smatraju da nekretnine pripadaju njima

Gradsko vijeće dalo je suglasnost za kupnju nekretnina. Na pomolu je pravni spor.

Gradsko vijeće Grada Varaždina dalo je suglasnost gradonačelniku za kupnju triju Varteksovih zgrada na zemljištu od 1.476 četvornih metara, za što planira izdvojiti 750.000 eura. Riječ je o objektima koji se nalaze desno od glavnog ulaza u Varteksov kompleks, uz samu Zagrebačku ulicu.

Te tri zgrade tlocrtne su površine 289, 234 i 76 kvadratnih metara, a riječ je o manjoj upravnoj zgradi te zgradama sindikata i računskog centra. Cijena je, prema riječima gradonačelnika Nevena Bosilja, ispod 500 eura po kvadratu, a sam je kompleks proglašen kulturnim dobrom.

Planovi za društvenu namjenu

“Grad Varaždin je u suradnji s Ministarstvom kulture uspio zaštititi četiri čestice u tome kompleksu, kao kulturno dobro. Mi sad koristimo pravo prvokupa koje imamo temeljem toga”, pojasnio je Bosilj.

Gradonačelnik ističe kako Grad ove tri zgrade kupuje za budućnost.

“To je industrijska arhitektura i imamo ideje za namjenu tog prostora. Primjerice, muzej tekstila, prostor za mlade… Želimo cijeli taj kompleks iskoristiti za društvenu namjenu. Ne želimo da se taj prostor devastira do kraja”, rekao je gradonačelnik.

Najavio je kako bi krajem godine trebala početi izrada Urbanističkog plana uređenja tog dijela grada.

“Može se dogoditi da se tamo rade zelene površine, park, sadržaji društvene namjene”, najavio je aktivniju ulogu Grada u oblikovanju tog područja.

Pravni zapleti i interesi privatnih tvrtki

Međutim, oko ove poslovne transakcije na pomolu su pravni repovi. Tvrtka F.O. Centering, čiji je vlasnik i direktor Denis Čupić, ponudila je navedeni iznos od 750.000 eura. Kako piše Lider, Čupić smatra da je Grad napravio “grešku u koracima” pri pokušaju realizacije prava prvokupa te će to pokušati dokazati pravnim putem.

Uz to, navedenu nekretninu potražuje i poduzeće Stype CS Stjepana Čajića, koje je pravo prvokupa uknjižilo još u lipnju. Ministarstvo kulture je te nekretnine kulturnim dobrom proglasilo tek godinu dana kasnije, u lipnju, i upravo je ta kronologija ključni Čajićev pravni argument. On i njegovi odvjetnici smatraju da se status kulturnog dobra ne može retroaktivno primijeniti na ranije stečena prava trećih osoba.

Posao za Trgovački sud

Gradonačelnik Bosilj tvrdi da takva tumačenja nisu točna. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara je lex specialis te je stoga zakon višeg stupnja, rastumačio je Bosilj gradskim vijećnicima.

Cijeli će se slučaj u svojoj konačnosti vjerojatno realizirati tek kada Trgovački sud donese svoj pravorijek. S obzirom na to da će nezadovoljne stranke u postupku vrlo vjerojatno uložiti žalbe, konačno tumačenje ove situacije donijet će Visoki trgovački sud.

Iz naše mreže
Povezani sadržaj
Preporučeno
Najnovije