S konferencije su sudionici upućivali poruke hrvatskoj Vladi da rastereti poduzetnike.

Rad i izvoz hrvatskih tvrtki u Njemačkoj i ostalim zemljama EU bila je glavna tema ovogodišnje konferencije hrvatskih gospodarstvenika iz Njemačkoj održane u Düsseldorfu, u organizaciji poslovnog udruženja INGRA-DET kojeg vodi direktor Zoran Andročec.

Na najveći skup hrvatskih gospodarstvenika u Njemačkoj i ove je godine stigao  potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar kao i pomoćnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Marija Knežević Kajari, pomoćnik u Ministarstvu regionalnog razvitka i EU fondova Davor Huška.

Vezana galerija:

U Düsseldorfu održana tradicionalna konferencija u organizaciji INGRA-DET

Među gostima su bili predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku dr. Miro Kovač i predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Ivan Domagoj Milošević te predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a) Gordana Deranja. Kao izaslanik ministra vanjskih i europskih poslova dr. Gordana Grlića Radmana bio je generalni konzul RH u Düsseldorfu dr. Ivan Bulić, koji je sa kolegama generalnim konzulima Vedranom Konjevodom iz Frankfurta, Ivanom Sablićem iz Stuttgarta, Kristijanom Tušekom iz Hamburga i trenutačnim voditeljem Veleposlanstva u Berlinu Ivanom Bojanićem nazočio skupu. 

Kritike, ali i podrška Vladi RH

S konferencije su sudionici upućivali poruke hrvatskoj Vladi da rastereti poduzetnike. Time bi, tvrde, Hrvatskoj bilo bolje jer bi hrvatski izaslani radnici ostali raditi u hrvatskim tvrtkama i ne bi prelazili raditi u strane tvrtke, nakon čega su i država i hrvatski poslodavci u minusu.

- Izaslani radnici koji rade izvan Hrvatske za naše tvrtke su privremeno u inozemstvu, a u Hrvatsku se vraćaju sa zarađenom plaćom, ali i novim znanjima i iskustvom - rekao je Zoran Andročec ističući kako su samo prošle godine oko 2 tisuće radnika iz gospodarsko interesnog udruženja Ingra DET, koje okuplja 45 hrvatskih i dvije BiH tvrtke, u Hrvatsku unijeli oko 100 milijuna eura koje su zaradili svojim radom u Njemačkoj.

Izražavajući podršku hrvatskoj Vladi, Andročec je istaknuo kako oni izaslani radnici koji rade izvan Hrvatske za naše tvrtke su privremeno u inozemstvu, a u Hrvatsku se vrate sa zarađenom plaćom, ali i novim znanjima i iskustvom. Pritom je dodao kako su poslodavci složni da Hrvatskoj trebaju dodatna porezna rasterećenja kao i rezanje birokracije. Andočec je pritom slikovito kazao kako 'imamo predebelu državu u odnosu na radno sposobno stanovništvo kojeg je sve manje'. 

'Predebela država'

- Naš zajednički cilj je da hrvatski izaslani radnici ostanu hrvatski državljani, da nemaju potrebu za selidbom u neku od razvijenijih europskih zemalja te da se nakon odrađenog posla vrate svojim obiteljima u Hrvatsku - kazao je Andročec na godišnjem skupu koji je ove godine u Düsseldorfu okupio oko osamdesetak hrvatskih i njemačkih gostiju, uglavnom vlasnika i direktora hrvatskih tvrtki koje posluju u Njemačkoj. 

Slično kao i Andročec, i Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, je ukazala na potrebu rasterećenja poslodavaca te istaknula važnost provođenja reformi, posebice u zdravstvu, mirovinskom sustavu, javnoj upravi i obrazovanju. Istaknula je kako poslodavci već godinama ukazuju na ozbiljnost uvođenja dubinskih reformi tamo gdje se najviše opterećuje budžet. Također je izrazila kritiku Ministarstvu znanosti i obrazovanja kazavši kako iz škola izlaze djeca koja nisu osposobljena za rad. 

Demograf Stjepan Šterc u svom je izlaganju je kazao kako je u zadnje tri godine u Hrvatskoj gotovo 50 tisuća više umrlih nego rođenih te da država ne još nije pronašla formulu za zaustavljanje iseljavanja. Također je kazao kako je neshvatljivo da naša država hrvatskim izaslanim tvrtkama ne priznaje status izvoznika, premda one to jesu po svim kriterijima. 

Negativni demografski pokazatelji

- Prije dva dana je objavljen podatak da je hrvatsko iseljeništvo u financijski sustav Hrvatske prošle godine uputilo 17,8 milijardi kuna doznake koje se šalju obiteljima u Hrvatskoj za gradnju kuće, za kupnju aparata, školovanje djece… A to je više nego što je visina stranih investicija u Hrvatskoj. Tome treba dodati još i iznos od 850 milijuna kuna kojeg, prema podacima Svjetske banke, Hrvati koji žive i rade izvan Hrvatske u gotovini unesu u Hrvatsku kada dođu na godišnji odmor - rekao je Šterc. 

- U sljedećih deset godina preko 200 milijardi njihova novca će ući u Hrvatsku, a to čuva socijalni mir i to može biti model po kojem se između ostalog Hrvatska sutra razvija. Moj je stav da je hrvatsko iseljeništvo temelj ukupnog demografskog i svakog drugog razvoja Hrvatske - kazao je Šterc. 

Predsjednik saborskog Odbora za vanjske poslove dr. Miro Kovač na skupu je govorio o vanjskopolitičkom utjecaju na hrvatsko gospodarstvo, dok je predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Ivan Domagoj Milošević govorio o višku zaposlenih u javnom sektoru i preporučio njihovu usmjeravanju prema privatnom sektoru. 

Štromar o obrazovanju

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar u svom govoru je kazao kako Vlada premijera Andreja Plenkovića pomaže hrvatskim tvrtkama na stranom tržištu te će i dalje pomagati. Govoreći o obrazovanju, kojim se nastoji ići na ruku i hrvatskom gospodarstvu, Štromar je kazao kako se u zadnje dvije godine napravilo za obrazovanje više nego u 25 godina prije toga. 

- Reforma je sada u svim školama, a uvodimo i dualno obrazovanje u srednjoškolski sustav, koje će omogućiti da učenici najveći dio vremena provedu kod poslodavca, rekao je Štromar koji je i sam priznao kako Hrvatskoj trebaju promjene i drastični rezovi. Svi govore kako žele reforme, ali kad krenemo u njih, dočekaju nas svakakvi otpori i tisuće razloga zašto se nešto ne može - rekao je Štromar dodajući kako se dobar dio poslodavaca godinama nosio s krizom zbog nedostatka posla i nesigurne naplate. A sada, kako je istaknuo, posla ima te da se samo za projekte energetske obnove preko Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja generira više od pet milijardi kuna.

Tekst je objavljen u tiskanom izdanju mjesečnika Fenix Magazin.