Glavni cilj projekta je osnaživanje kapaciteta dionika socijalnog dijaloga, što je u tri sjeverne županije, gdje prevladava radnointenzivna industrija, posebice važno.
Projekt ZAKOS (Zajedno ka održivom socijalnom
dijalogu) započeo je u ožujku 2018. godine, a završava u studenom
2019., a u 20 mjeseci provedene su brojne aktivnosti.
Vrijednost projekta je 679.793,81 kn, a
financiran je kroz Europski socijalni fond.
> ZAKOS Socijalni dijalog slab, a takva je i percepcija
javnosti
Nositelj projekta je Varaždinska županija,
partneri su i Međimurska
županija te Koprivničko-križevačka
županija, kao i Sveučilište
Sjever, Tekstilno-tehnološki
fakultet, Hrvatska udruga poslodavaca
(HUP), Agencija za razvoj Varaždinske
županije, Sindikat tekstila, kože, obuće,
gume.
Glavni cilj projekta je osnaživanje kapaciteta dionika socijalnog
dijaloga, u ovom slučaju tripartitnog dijaloga –
poslodavaca, sindikata i predstavnika javne vlasti.
> ANKETA O SOCIJALNOM DIJALOGU (SZ HRVATSKA)
Svijest o važnosti socijalnog dijaloga raste
Projekt je obuhvaćao brojne aktivnosti, pa su je tako nakon
ankete o stanju o socijalnom dijalogu održana četiri okruga stola
o stanju socijalnog dijaloga. Okrugli stolovi održani su po
segmentima industrija, prvi za kožarsko-obućarsku
industriju u Varaždinskoj županiji, potom za
metaloprerađivačku industriju u Međimurskoj
županiji, u tvrtki Tehnix, za prehrambenu
industriju u koprivničkoj Podravci te potom opet
u Varaždinskoj županiji za kemijsku industriju.
– Radi se o industrijama u kojima su radnici u Varaždinskoj
županiji zaposleni preko 50%, stoga je ovo bio logičan odabir
– istaknuo je zamjenik župana Varaždinske
Županije Robert Vugrin.
Održane su i radionice za socijalne partnere, potom seminari za
predstavnike lokalne vlasti, kao i stručna rasprava na razini
Gospodarsko-socijalnih vijeća Varaždinske, Međimurske i
Koprivničko-križevačke županije. Bile su tu i radionice za mlade,
studijska putovanja, i promidžbene kampanje na elektroničkim
lokalnim medijima.
Rezultat svega su bile smjernice socijalnog dijaloga za
trogodišnje razdoblje i plan rada GSV-a na području
sjeverozapadne Hrvatske za iduću godinu.
Postoji svijest kod dionika o važnosti socijalnog dijaloga,
što je jako važno. Stanje nije dovoljno dobro, nije
zadovoljavajuće još, ali vjerujemo da će se stvari ubuduće
promijeniti na bolje. Upravo kroz ovaj projekt, ali i kroz druge
aktivnosti koje provodi Županija, vidi se volja na svi stranama
da radimo zajednički na poboljšanju – istaknuo je Vugrin.
Poslodavci ne mogu bez radnika, a lokalna samouprava na
može bez radnika i poslodavaca
Jedan od partnera jest i Hrvatska udruga
poslodavaca, a ovo je prvi puta da se projekt provodi
ovako regionalno, uz brojne nacionalne i projekte koji se provode
s Europske razine.
– Prvi puta smo uključeni u projekt na ovakav način.
Naše Gospodarsko-socijalno vijeće je
zapravo tek na početku, ovi mehanizmi se tek uspostavljaju, da bi
na kraju svi mogli imati koristi od toga. Što se pak tiče triju
županija, svaka od županija, unatoč sličnostima, ipak ima
prilično različita iskustva i načine rada GSV-ova, pa je i
projekt bio prigoda da se razmjene iskustva – istaknula
je Sanja Ostroški, iz HUP-a,
Regionalni ured Varaždin.
Kvalitetnim dijalogom do sprečavanja odlazaka iz
Hrvatske
Socijalni dijalog je posebno važan u sjevernoj Hrvatskoj, u tri
županije gdje je najzastupljenija još uvijek radno-intenzivna
industrija. U takvim tipovima industrija su radnici od
esencijalne važnosti.
– Radnici su danas jako bitni, ljudi će ostati negdje raditi ako
su zadovoljni su poslom, uvjetima rada, ali i kvalitetom života.
Svjesni smo u današnje vrijeme i velike stope odlazaka ljudi.
Upravo zato je socijalni dijalog ključan, za ostanak, za
zadržavanje ljudi, za zadovoljne poslodavce i radnike. Prirodno
je da mi zastupamo različite stavove, ali je jednako prirodno i
da dođemo do konsenzusa, do dogovora. Jedni bez drugih ne možemo,
poslodavci ne mogu bez radnika, lokalna samouprava ne može bez
poduzetništva i radnika, što radi proračuna, što radi
zadovoljstva u društvu – istaknula je Ostroški.
Što se tiče poslodavaca, oni nemaju nikakvu zakonodavnu
mogućnost, već samo savjetodavnu ulogu. Ističe i da su stvari
koje su jako bitne još i financijska/porezna reforma, a ističe i
područje obrazovanja, odnosno reformu obrazovanja kao važan
faktor za poboljšanje situacije.
Varaždinska županija partner je i na projektu povećanja
efikasnosti i održivosti rada GSV-a
u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i
Međimurskoj županiji. Vrijednost projekta je 962.987,25 kuna, a
financiran je također iz Europskog socijalnog fonda. I tu je cilj
bio unaprjeđenje kvalitete socijalnog dijalog kroz jačanje
administrativnih i stručnih kapaciteta socijalnih partnera.
*Sadržaj
materijala isključiva je odgovornost Varaždinske
županije
