Još poskupljenja...
Goran Babić, direktor Sektora za naftu i plin pri Hrvatskoj
energetskoj regulatornoj agenciji (HERA-i), kazao je za HRT da će
za 80% kućanstava koja troše plin u okviru javne usluge plin
poskupjeti 16%.
– HERA je 7. ožujka donijela odluku o krajnjoj cijeni za
razdoblje od 1. travnja ove godine, za narednih 12 mjeseci.
Cijena plina je po odluci HERE nekih 77% veća nego do sada,
ponajprije zahvaljujući porastu troška nabavne plina – kazao
je Babić.
Vlada je uvela mjere kako bi pomogla građanima i smanjila novu
cijenu plina. Devetog ožujka donesen je prijedlog izmjene i
dopune zakona o porezu na dodanu vrijednost, i očekuje se da će
od 1. travnja stupiti na snagu.
– Znači, stopa PDV-a na plin će biti smanjena s trenutnih 25
posto na 5 posto, za razdoblje od sljedećih 12 mjeseci. Nakon
toga bi trebalo biti 13 posto. Odlukom u subvencioniranju dijela
cijene plina za krajnje kupce kategorije kućanstvo, smanjit će se
trošak u iznosu od 10 lipa po kWh, kao i za krajnje kupce
kategorije poduzetništvo, u iznosu od 15 lipa po kWh – dodaje
Babić.
Cijena plina nakon poskupljenja ovisit će o području na kojem se
korisnik nalazi, kao i o opskrbljivaču. Važno je, kaže Babić,
čitati ugovore, odredbe i uvjete ugovora, kao i cjenike koje su
objavili opskrbljivači koji nude tržišne ugovore.
– Imamo slučajeva da se objavljuje ta komponenta cijene plina
koja sadržava i sam trošak nabave plina, ali i neku opskrbnu
maržu tog opskrbljivača. Dio koji nije iskazan u ovoj cijeni je
dio za naknadu distribucije plina i fiksna naknada za opskrbu.
Treba uzeti subvenciju pa iznos cijene plina umanjiti za 10 lipa,
i onda tu tarifnu komponentu cijene pomnožiti s nekom svojom
godišnjom potrošnjom plina, te na to nadodati fiksnu i
distributivnu naknadu kako bi kupac znao godišnji trošak,
objašnjava Babić. Svaki kupac koji koristi usluge tržišnog
opskrbljivača, može prijeći na javnu uslugu ako želi.
Plin u kućanstvu može se štedjeti na razne načine.
– Smanjenjem razine temperature u grijanoj prostoriji, značajno
se pridonosi povećanju energetske učinkovitosti. Također,
energetskom obnovom – fasadom, ovojnicom od zgrade, stolarijom.
To sve košta, ali dugoročno se isplati – savjetuje Babić.
Babić kaže kako se nada da će plina biti.
– Danas je na globalnoj razini teško prognozirati što će biti
općenito, ali Hrvatska je svakako, u odnosu na ostale zemlje u
okruženju i u Europskoj Uniji, na vrlo dobrom položaju. Imamo
diverzificirane dobavne pravce izvora plina – vlastitu
proizvodnju, a i proizvođač INA najavljuje i povećanje
proizvodnje iz sjevernog Jadrana i povećanje udjela domaće
proizvodnje. Imamo interkonekcije, ulaze iz Slovenije i Mađarske.
A tu je i taj važan LNG terminal od 1. siječnja prošle godine –
kaže Babić.