Usvajanje Skraćenog zapisnika s 90. sjednice, kretanje na tržištu rada u Međimurskoj županiji, stanje u poljoprivredi Međimurske županije, izvješće o radu za 2017. i planovi za 2018. godinu, bile su glavne točke dnevnog reda 91. sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji.
Sjednica je održana u Velikoj vijećnici, a započela je usvajanjem izvještaja i podataka o stanju kretanja na tržištu rada i pozitivnim brojkama kada su nezaposlenost, ali i zaposlenost u pitanju.
O istome je govorila Marina Kodba, predstojnica Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koja je naglasila kako je provedeno osposobljavanje za 40 osoba u građevini, a u tijeku je provedba za metaloprerađivačku industriju, te ujedno najavila dva nova ciklusa prekvalifikacija tijekom ove godine.
“Pripremljenim edukacijama pratimo potrebe na tržištu rada, pa ćemo pripremiti prekvalifikacije za obućara, njegovatelja i za rad u tekstilnoj industriji”, naglasila je i dodala da je zabilježen i ovog mjeseca najmanji broj nezaposlenih u Međimurju ikada, 2750, što je 6,5% stope nezaposlenosti.
Prvi se u diskusiju o temi kretanja na tržištu rada uključio župan Međimurske županije Matija Posavec, naglasio kako je evidentno da se i u veljači nastavlja trend opadanja, te da ćemo se do kraja godine približiti stopi od 5% nezaposlenosti, što je duplo manje od državnog prosjeka.
“Ono što predlažem je da se usporedno s tim podacima prati i kretanje zapošljavanja na području županije, da vidimo je li to rezultat ostanka i zapošljavanja u Međimurju ili se radi o Međimurcima koji su otišli iz svog kraja. U koordinaciji s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje sva ta kretanja trebalo bi zabilježiti u statistici, da svaki puta kada razgovaramo imamo konkretne brojke, nezaposlenosti, zapošljavanja i potreba na tržištu rada”, rekao je Posavec i dodao kako je uputio apel prema Ministarstvu financija da se digne prosjek plaća i uvedu hitne mjere za tekstilnu, obućarsku i drvno-prerađivačku industriju.
Članovi GSV-a pozdravili su tu inicijativu, te naglasili kako je ključno i predložiti konkretne mjere za poduzetnički sektor što su posebno podržali dopredsjednici GSV-a Mladen Zemljić i Ivan Senčar. Upravo je na temelju tih mjera rađen i plan rada za 2018. godinu koji je jednoglasno usvojen, a obuhvaća pregled stanja u malom i srednjem poduzetništvu i obrtništvu, pregled gospodarskih grana značajnih za Međimurje, raspravu o utjecaju državne politike na regionalnu i lokalnu samoupravu, te mnoge druge.
Naknadno su dodane one koje definiraju demografiju kao segment koji ima evidentan utjecaj na gospodarstvo i građanstvo, raspravu o strategiji uvođenje eura, novoj mirovinskoj reformi, statistici Zavoda za javno zdravstvo o zdravstvenoj slici u Međimurju, zatim izvješće stanja u prostoru u Međimurju, ali i aktivnosti u jačanju socijalnog dijaloga. Izvješće o radu podnio je predsjednik GSV-a, zamjenik župana Josip Grivec, naglasio kako je vijeće u prošloj godini održalo četiri sjednice, te da je kao partner prijavljeno na dva projekta. Jedan je projekt “Zajedno ka održivom socijalnom dijalogu-ZAKOS” kojem je prijavitelj Varaždinska županija s partnerima, dok drugi projekt “Povećanje efikasnosti i održivosti rada Gospodarsko – socijalnih vijeća Bjelovarsko – bilogorske, Međimurske i Varaždinske županije”.
Posljednja točka dnevnog reda sjednice donijela je pregleda stanja u međimurskoj poljoprivredi, a osnovne podatke za 2017. godinu iznijela je Danica Pošta, pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Međimurske županije koja je naglasila velik broj aktivnosti, projekata i inicijativa u povezivanju poljoprivrede i turizma, ali i sve veću ponudu lokalne, domaće i autohtone hrane u našim ugostiteljskim objektima. Dodala je kako Međimurje ima 72% poljoprivredne površine, a čak 97% iste je obradivo, što je znatno više od državnog prosjeka.
U razdoblju od 2010. – 2017. godine došlo je do smanjenje broja poljoprivrednih gospodarstava, na području Međimurja ugasilo se 30% poljoprivrednih gospodarstava, čemu je uzrok starosna struktura nositelja gospodarstva, ali i usklađivanje s pravilima Europske unije. Unatoč tome naglašeno je kako se mladi u sve većem broju odlučuju na preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava, te kako se u Međimurju proizvodi trećina hrvatske jabuke i 30% hrvatskog krumpira.
