U Ludbregu je danas održan sastanak hrvatskih tvrtki koje izvode radove u inozemstvu, a glavna tema sastanka bila je moguća aktivacija radne snage u RH te međunarodna suradnja u cilju privlačenja poreznih i doprinosnih prihoda u korist Republike Hrvatske.
Raspravljalo se i o novosti o direktivi o izaslanju, problematici nedostatka radne snage te mogućnosti aktivacije i stimulacije dodatnih kapaciteta, poreznoj i pravnoj problematici, dvostruko i naknadno oporezivanje, rad u više zemalja na više socijalnih osiguranja, strategija za novu direktivu oko izaslanja. Spomenimo, izaslani radnik je fizička osoba koja za poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj obavlja posao u drugoj državi sukladno međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju.
– Raspravljali smo sa stanovišta poslodavca o dramatičnom odlasku ljudi u druge zemlje naših radnika, o nedostatku jednog konstruktivnog dijaloga sa Ministarstvima koja su nadležna za naš rad i djelovanje, oporezivanje našeg rada. Stigli su danas kvalitetni stručnjaci iz ministarstava da saslušaju naše prijedloge koji su vrlo konstruktivni i nadam se da ćemo to i primijeniti – kazao je Zoran Andročec, direktor INGRA-DET poslovne zajednice.
Dodaje kako sve više ljudi “nestaje” u pravcu Njemačke, a otvaranjem Italije i Austrije i mjerama koje aktivno pripremaju za poziv našim tvrtkama doći će do novih problema.
– S ovako relativno starom demografskom strukturom kažu nam demografi da imamo akutnu potrebu za uvoz novog, svježeg stanovništva. Nadam se da će naše tvrtke, pogotovo okupljene u poslovnoj zajednici INGRA još dugo raditi i kvalitetno izvoditi ove poslove u Njemačkoj i ostalim zemljama, međutim cijeloj Hrvatskoj treba jedan novi zamah i upravo smo dogovarali s Ministarstvom financija i Ministarstvom rada vrlo konkretne mjere gdje bi se moglo našim ljudima i tvrtkama pomoć – kaže Andročec.
Kao najveći problem ističe dvostruko oporezivanje.
– Na dohotke koji su zarađeni vani da Ministarstvo financija razrezuje na privatnom poslovnom planu još dodatni porezni teret za radnike osim recimo za Njemačku, za sve ostale zemlje tako se radi, nema aktivnih poticajnih mjera, monetarnih mjera koje će potaknuti da naše tvrtke ostanu tehnološki i tehnički na istoj konkurentskoj i boljoj konkurentskoj razini nego do sada. To su kompleksne teme koje se tiču obrazovanja i znanosti i rada, tj. organizacije naših tvrtki. Ljudi koji su ovdje došli su zbilja stručnjaci i znaju svoj posao, uvijek mi je čudno kako takvi stručnjaci rade u tijelima koja donose loše propise. Svi smo složni da imamo problem, međutim rješenja nema očigledno. Ono što se dugotrajno kreiralo kroz zapostavljanje znanosti i obrazovanja i tehnologije 25 godina ne može se preko noći riješiti, iskoci su mogući u suradnji s drugim europskim zemljama koje nas aktivno zovu da im radimo, ali susštinski problem, vitalnost RH u ovim bitnim područjima nije riješen – zaključuje Andročec.
Direktor tvrtke OPREMA Pit iz Ludbrega, Božidar Hajsok, kojeg smo o tom pitanju intervjuirali prije nekoliko dana, kao najveći problem vidi sporost.
– Najveći problem je kašnjenje u donošenju određenih odluka, praćenju posebno poslije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Naime, sve to ide presporo, presporo se usuglašavaju propisi i zakoni, s druge strane znamo da je Europa inertna da je proces donošenja odluka težak no bi bismo morali što prije krenuti u te nove odnose koje nam diktira Europska unija – naglašava Hajsok.
Radnom sastanku u Ludbregu nazočili su i predstavnici ministarstava, među njima i Karolina Ivanković, pomoćnica ministra rada.
– Što se tiče direktive, tijekom listopada prošle godine na Vijeću EU postignut je tzv, opći pristup tako da je na Vijeću usvojena ova direktiva kakva je bila predložena od strane Europske komisije. Trenutno su u postupku pregovori između Vijeća, Komisije i Europskog parlamenta, a još uvijek ima niz otvorenih pitanja tako da postoji mogućnost da će se ova direktiva do određene mjere još uvijek mijenjati jer nije konačno dok se ne usvoji u Europskom parlamentu – rekla je Ivanković.
Trenutna situacija jasno uzrokuje i demografsku problematiku.
– Konačno sa svih strana dolazi upozorenje da se s demografskom problematikom nešto ozbiljno događa, posebno s problematikom radne snage. To je stav znanstvenika i struke koja prati ovu problematiku. Predložio bih da ovo što dolazi iz Europske unije ne zovu direktive a mi ih prevodimo na odrednice nego su to smjernice koje mi možemo prilagođavati našim nacionalnim interesima i to treba vrlo jasno u javnosti reći. Što se tiče radne snage u Hrvatskoj, hrvatska radna snaga nestaje godišnje na razini 60 tisuća ljudi, zanemarimo ovu službenu statistiku DZZS nego gledajmo statistiku zemalja useljavanja i to je najozbiljniji proces koji se događa negativan demografski u Hrvatskoj. – zaključuje Stjepan Šterc, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
