U Velikoj vijećnici Međimurske županije održana je 89. Sjednica Gospodarsko – socijalno vijeća, druga u novom mandatu i sazivu koju je s temom najnovijih podataka o stanju kretanja na tržištu rada i pozitivnim brojkama kada su nezaposlenost, ali i zaposlenost u pitanju otvorila Marina Kodba, predstojnica Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Međimurje trenutno ima najmanji broj nezaposlenih osoba, kadra većinom i nedostaje, stoga se provode osposobljavanja i prekvalifikacije.
“Provodimo osposobljavanje za 40 osoba u građevini, a u sljedećim danima bit će završena javna nabava za metaloprerađivačku industriju i tu ćemo uključiti oko 60 osoba koji će steći potrebne kvalifikacije. Zašto ta dva sektora, jasno jer je za njima najveća potreba na tržištu čije potrebe nastojimo pratiti“, naglasila je i ujedno dodala kako čak 97 posto osoba nakon isteka godine dana obaveznog osposobljavanja ujedno i ostaje raditi kod poslodavaca.
Kako je dodala u svom izlaganju, trenutno imamo oko 3000 nezaposlenih u Međimurju, od čega njih 20 posto nema osnovnu školu, te da se većinom tu radi o pripadnicima romske nacionalne manjine.
O demografskoj slici Međimurja i njenom utjecaju na gospodarstvo govorila je Dijana Krnjak, direktorica ŽK Čakovec – Hrvatske gospodarske komore i dodala kako Hrvatska ima 7. najstarije stanovništvo u EU, uz omjer umirovljenika i osiguranika 1 naspram 1,2 te objasnila neodrživost našeg mirovinskog sustava.
“Međimurje ima najmlađe stanovništvo uz Grad Zagreb i okolicu, prosjek godina nam je u 2016. bila 41,1. Ujedno Međimurska županija se prema HGK indeksu gospodarske snage popela na 8. mjesto, te je jedna od rijetkih koja je zabilježila pozitivan pomak“, dodala je.
Kako je objasnio predsjednik GSV-a Mladen Zemljić ova točka dnevnog reda, demografska slika i njen utjecaj na gospodarstvo pripremljena je na inzistiranje poslodavaca, da bi se uvidjela mogućnost utjecanja na centralizaciju, odljev mladih iz zemlje i rješavanje pitanja povećanja prosjeka plaće.
“Povećanja plaće neće biti ako država u tom dijelu nešto ne učini, pogotovo što se tiče minimalne i osnovne plaće, da se izuzmu nameti i doprinosi i samim time poveća plaća za oko 20-30%, time bi mogli zaustaviti mlade koji odlaze u inozemstvo.
Moramo srediti i rad na crno, javnu nabavu, sad koliko su tu uspješni bili poslodavci zajedno s nama, vidimo iz ovih rezultata da nam mladi svejedno odlaze i ne samo mladi već i srednji kadar. Prema rezultatima poslovanja naših gospodarstvenika imamo stvarno velik profit, zašto se ne bi taj dio profita prelio u plaće radnika, da bi malo porastao i standard radnika“, objasnio je predsjednik ujedno predstavnik sindikata.
U diskusiju o temama međimurske demografije i gospodarstva uključili su se i članovi GSV-a, Ivan Senčar ispred poslodavaca naglasio kako zna da bi neki poslodavci rado dali veću plaću, no kako nisu u mogućnosti, ali i da si moramo postaviti pitanje zašto ulagati u ljude, a imamo egzodus iz zemlje.
Član GSV-a, ujedno predsjednik Skupštine Mladen Novak naglasio je kako će o temi biti održana i tematska sjednica skupštine, gdje će donijeti zaključke i poslati ih prema Vladi, te je pritom na istu pozvao i članove vijeća.
Kako je naglasio zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, lokalna samouprava na tom putu može pomoći, no u stvaranju drugačije demografske slike u suradnji s gospodarstvom izrazito malo, kako je država precentralizirana.
“Pokušavamo u svakom degmentu biti servis građanima, omogućiti im sve što je u našoj moći i mogućnosti Proračuna, no nemamo ni sredstava za brži razvoj poduzetnika, a ni radnika, pa se nadam da će ova tematska sjednica biti neki vid pritiska prema onima koji određuju pravila igre, prema Vladi“, naglasio je.
Izvješće o socijalnoj skrbi na području Međimurske županije za kraj je dala nova ravnateljica Centra za socijalnu skrb Alenka Bilić te naglasila kako su tijekom 2016. radili na zajamčenim minimalnim naknadama, smještaju djece i odraslih i slično, a kao najvažniju temu koja zanima GSV istakla zajamčene minimalne naknade koje se dodjeljuju u Međimurju ukupnom iznosu od 23.142.348,00 kuna, na 5238 korisnika.
“Taj je trend u broju korisnika silazan uvođenjem novih parametara u okviru zakona, kako na primjer vlasnik automobila ne može biti korisnik”, zaključila je i naglasila kako ove godine do 31. listopada bilježe 4748 korisnika.
