Gospodarsko interesno udruženje INGRA-DET okuplja više od 20 poduzeća sa više od 5 tisuća izaslanih radnika te je udruženje koje sa svojom snagom i uz podršku HGK i HUP-a najsnažnije apelira na sve državne organe oko moguće promjene direktive, a koje će se idući tjedan naći na sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.
Radi se o promjeni direktive o izaslanim radnicima, što je jedan od prvih koraka u zakonodavnom procesu izmjene pravila prema kojima bi izaslani radnici u stranoj zemlji trebali biti plaćeni jednako kao i njihovi domaći za isti rad.
Time bi tvrtke iz siromašnijih članica izgubile konkurentsku prednost i ne bi mogle dobivati posao u bogatijim članicama, a što bi negativno utjecalo i na zaposlenost. Na promjeni pravila najviše inzistira Francuska, a njezin predsjednik Emmanuel Macron to je stavio čak u svoj predizborni program. Najčešće je riječ o radnicima u građevinskom sektoru, piše Poslovni.
– Poduzeća okupljena oko INGRA-e jasno poručuju – Hrvatska mora u Strasbourgu zadržati negativni stav o promjenama i zaštiti svoje vitalne nacionalne interese zadržanjem sadašnjih uvjeta za izaslane radnike, istaknuo je direktor INGA-DET Zoran Andročec.
Izaslani radnik je zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga.
Ministri rada Europske unije u ponedjeljak navečer izglasali su dogovor o prijedlogu reforme direktive o izaslanim radnicima. Sporazumu su se protivili ministri iz Poljske, Mađarske, Latvije i Litve, a suzdržani su bili ministri Velike Britanije, Irske i – Hrvatske. Ostali su bili za prijedlog, donosi Poslovni.
Ovaj prijedlog ministara, ide na Europsko vijeće, koja to onda šalje u parlamentarnu proceduru Europskog parlamenta, a onda nacionalni parlamenti tu odluku moraju u određenom roku usvojiti, a nacionalne Vlade donijeti provedbene akte, a što se može vuči dugi niz godina dok se ne pokrene.
Hrvatska odnosno ministar Ministarstva rada i mirovinskog sustava u ponedjeljak je bio za – neutralan stav. Stav kojem se protive i INGRA-DET, HUP i mnogi drugi.
Nakon sastanka poduzeća okupljnih oko INGRA-DET-a u Varaždinu, o čemu smo pisali, ostalo je mnogo pitanja i neriješenih problema u zraku, kojima se čak ni na obzoru ne vidi rješenje. Zaključak je da će biti nepopravljivih šteta ukoliko se ne zauzme negativan stav o promjeni uvjeta rada za izaslane radnike.
U udruženju INGRA-DET imaju jasne stavove koje su komunicirali i ranije.
– Molimo da se Republika Hrvatska pri raspravama i glasovanju oko novele obaveznih uputa o izaslanju aktivno priključi otporu protiv promjena i zaštiti svoje vitalne nacionalne interese zadržavanjem sadašnjih uvjeta za izaslane radnike. Ako je potrebno napraviti kompromis, onda treba ponuditi oporezivanje u zemlji rada kao jedini mogući ustupak, mišljenja je Andročec.
Prijedlog Europske komisije je taj da po novim pravilima, izaslani radnici bili bi jednako plaćeni kao i domaći u skladu s kolektivnim ugovorom u zemlji primateljici. Tvrtke koje šalju radnike morale bi platiti troškove njihova putovanja i smještaja ili im za te iznose povećati plaću. Izaslani radnik mogao bi se uputiti na rad u drugu članicu do najviše dvije godine, što bi se moglo produljiti u slučajevima kada tvrtka mora dovršiti uslugu za koji je sklopila ugovor, donosi Poslovni.
Od travnja ove godine, HUP je izvijestio da je stajalište Ministarstva rada i mirovinskog sustava neutralno, međutim, neutralni stav – neće biti dovoljan.
– Hrvatska ima sama nedostatak radne snage, a nije se postavila moderno i konkurentno u smislu privlačenja tehnologija, tehničkih kadrova te zadržavanja vlastitoga, pogotovo vodećeg kadra, mišljenja je Andročec.
Andročec ističe kako je interes Francuske otežati pristup članicama EU da šalju poduzeća i radnike na rad u njihovu zemlju i da se zato bori za promjenu postojećih regulativa.
– Francuska je uvela portal gdje se svako izaslanje mora registrirati i plaćat će se 40 eura po radniku po izaslanju, nešto slično radnim dozvolama iz Stuttgarta. Njemačke tvrtke koje rade u pograničnom području i šalju njemačke izaslane radnike, trpe gubitke jer rade uslijed administrativnih troškova po višim cijenama nego francuski partneri. Dakle, Francuska je zemljama EU otežala pristup svojem tršištu, istaknuo je.
– Dalje birokratiziranje i otežavanja rada dovest će naše investitore u poteškoće izvršenja vlastih projekata. Jedan dio radne snage i manjih firmi neće moći održati cijenu. Doći će do migracije u druge jurisdikcije, i tvrtki i radnika, kao bivših hrvatskih poreznih obveznika te će doći do općeg proširenjea rada na crno i sivo.
Gospodarsko interesno udruženje INGRA-DET istaknulo je svoje zahtjeve.
Traže nove organizacijske forme i mjere, kako se konformirati novim uvjetima, smanjiti troškove, povećati prihode i preživjeti, te točno tumačenje “Equal Pay” principa za izaslane hrvatske radnike. Equal Pay bi značio da je iznos doprinosa npr. kao za njemačkog osiguranika – radnika uplaćen u hrvatski fond, koji nema iste transfere prema radniku. Radnik će otići u isplativiji i sigurniji socijalni i pravni sustav, svjedok čemu je masovni bijeg radnika iz Hrvatske.
Traže od Republike Hrvatske da se aktivno bori u Europskoj komisiji i Europskom parlamentu protiv ovog prijedloga, te da uvede maksimalne prijelazne rokove, kako bi se firme i radnici mogli prilagoditi.
Traže pozitivno preispitivanje svakog našeg članstva u integracijama, koja je konkretna korist od mjera EU i da li zbilja profitiraju naše gospodarstvo, industrija, znanost i građani Republike Hrvatske, u smislu reforme u efikasnu državnu organizaciju te kako se to odražava na znanost, obrazovanje, gospodarstvo i ukupnu dobrobit i sigurnost radnika Republike Hrvatske.
Krivi odlaze iz Hrvatske
Trebalo je istjerati načisto rad na crno, zatim dugotrajni neoporezovani rad na dnevnicama koji višestruko nadmašuje osnovnu plaću, komplicirano dijeljenje formi ugovora o radu i prepuštanja radne snage, razgraničenje odgovornosti, ulazak ne-EU radne snage na tržište rada EU (što su masovno i lukrativno radile Poljska, Litva, Slovenija, Slovačka i druge emitivne zemlje, osim strogo zakopčane Hrvatske). Pri tome ne treba ‘ubiti’ zdrave firme, koje donose znanje, rad i kapital u Hrvatsku.
Radnici inače misle da je sve prevara i da ih varaju i država i poslodavac, te će sada u ovoj administrativnoj mjeri naći opravdanje za pobunu, neosnovan zahtjev za većom naknadom bez više nove vrijednosti i razlog za odlazak iz Hrvatske. Zašto stalno vlast u Republici Hrvatskoj umanjuje svoju ekonomsku osnovicu kroz toleranciju? Kroz ovakvu reformu radnog prava Hrvatska je izgubila jednako ako ne i više nego kroz aferu Hypo Adria ili Agrokor. Ovo je dokaz siromaštva duhom i strukturne krize državnog managementa.
Možda je inicijativa EU oko izaslanih radnika preteča generalne reforme tržišta rada? U principu se izjednačavanjem plaće i uvjeta rada gubi razlika između redovnog rada, izaslanja i prepuštanja radne snage, a možda se cilja na rasformiranje sindikata i kolektivnih ugovora? Njemačka je prva dopustila da u istom poduzeću može vrijediti više kolektivnih ugovora i malo toga stoji na putu poslodavcu da formira sebi povoljni kolektivni ugovor te da ugovori outsourcing za bitne funkcije. Veliki će sigurno kroz ovo postati veći, a manji manji ili će prestati postojati.
