Ključ za uspjeh shvaćanje je razloga koji stoji iza vaših neuspjeha i izbjegavanje ponavljanja istih pogrešaka. ‘Padni sedam puta, ali ustani osmi.’ Zvuči jednostavno i lagano za napraviti, ali nije. Potrebno je jako puno hrabrosti i upornosti da ostanete vjerni svojim ciljevima. Još je nešto iznimno važno, osobito kad padnete – morate vjerovati u sebe – objasnio je Robert Herjavec na početku intervjua za Večernji list.
Kanadskog biznismena s američkom adresom teško je ‘uhvatiti’ slobodnog. Iako na Sunset Stripu, na samom rubu elitnog Beverly Hillsa, sa svojom drugom suprugom Kym živi ono što bi mnogi nazvali ‘američkim snom’, Robert i dalje radi gotovo od jutra do mraka.
– Tipičan radni dan za mene ne postoji, ali ono što je uobičajeno jest da počinje prije pet sati ujutro, i to trčanjem. S današnjom tehnologijom, ured postaje globalan, a vremenske zone se “brišu” i sve se događa jako brzo. Jednostavno moraš voljeti posao koji radiš. Ako to nije slučaj, ni svi sati koje uložiš u posao neće te iz dobrog pretvoriti u najboljeg – govori Herjavec.
Otvorio tvrtku nakon otkaza
Kanadski biznismen danas je ‘težak’ oko 200 milijuna dolara, a najveća su mu strast automobili. U voznom parku ima i crveni Ferrari s kojim na trkama redovno odnosi pobjede. Svojevremeno je prozvan kanadskim Donaldom Trumpom, a s američkim predsjednikom Herjavec se jednom prilikom i našalio. Kako je jednom prilikom ispričao novinaru Glorije, Trumpu je rekao da ima veću kuću i gledaniji show od njega.
Svoju prvu tvrtku za integraciju sigurnosnih softvera otvorio je još 90-ih u svom podrumu. Bilo je to netom je dobio otkaz u Logiquestu, kompaniji koja je radila za IBM. Kao uostalom i cijeli njegov život, i priča o tome kako je Herjavec nakon diplome politologije i engleske književnosti dobio posao u Logiquestu mogla bi biti sasvim solidna podloga za filmski scenarij.
Nakon studentskih poslova, kao što su konobarenje, dostavljanje novina te prodaja odjeće, Herjavec se zaposlio kao producent za kanadsku televiziju, Global TV. Tehnologija ga nije zanimala, o njoj nije znao ništa i činila mu se poprilično dosadnom.
Međutim, nakon što mu je jedan prijatelj rekao da u tehnološkoj tvrtki zarađuje plaću od 30.000 dolara, Robert se brzo predomislio i ‘nanjušio’ biznis budućnosti.
Otišao je u Logiquest i molio šefove da mu dozvole da radi besplatno. Nakon šest mjeseci volontiranja i uhodavanja, dobio je stalan posao, a ubrzo i poziciju glavnog menadžera. Cijeli mu se svijet srušio kada je 1990. dobio otkaz. Ne želeći ponovno biti siromašan, odlučio je otvoriti svoju tvrtku.
Kako se tek oženio Hrvaticom Dianom Plese, tvrtki je dao ime BRAK. Tvrtku je 2000. prodao AT&T-u za 30,2 milijuna dolara.
Nakon toga se posvetio odgajanju svoje troje djece, ali nakon tri godine vratio se biznisu. Njegova nova tvrtka za integraciju sustava sigurnosti na internetu, Herjavec Group zbog svojeg inovativnog pristupa koji ju je i svrstao među vodeće sigurnosne tvrtke, brzo je rasla. Međutim, za simpatičnog poduzetnika 2015. uslijedilo je novo razočarenje, rastao se od dugogodišnje supruge Diane. Razvod je teško podnio te je na nagovor prijatelja svećenika otišao volontirati u prihvatilište za beskućnike u Seattleu.
Tamo ga isprva nitko nije prepoznao, ali Herjavecu, zvijezdi ABC-ova poduzetničkog reality showa Shark Thank, ubrzo se posrećilo. Dobio je poziv za nastup u američkom Plesu sa zvijezdama. Tamo je ubrzo pronašao sreću i zaljubio se u svoju plesnu partnericu, Australku Kym Johnson, plesačicu i televizijsku voditeljicu. Prošle su se godine i vjenčali, a Kym mu je na svadbu dovela hrvatske plesače.
– Jednom sam joj ispričao da sam, dok sam odrastao, uvijek želio plesati kolo, ali nikad nisam bio dovoljno dobar da budem u plesnoj grupi. Kym me zato na vjenčanju odlučila iznenaditi i dovela je naše plesače da svi zajedno zaplešemo kolo – otkrio nam je Herjavec i dodao da ga upravo kultura najviše veže i podsjeća na njegove pokojne roditelje, oca Vladimira i majku Katicu.
Upravo zbog političke nepodobnosti njegova oca koji je u bivšoj Jugoslaviji govorio protiv Titova režima, obitelj Herjavec je i emigrirala u Kanadu.
Osim u Varaždinu, Robert je često boravio i kod bake, u malom slavonskom mjestu Zbjeg, u kućici sa zemljanim podom i bez vode. Iako je gotovo cijeli život u Kanadi i SAD-u, poduzetnik rado posjećuje Hrvatsku, a planira svratiti i ovo ljeto.
– Kad god sam u blizini, u Europi, posjetim Hrvatsku. I da, naravno da govorim hrvatski! Danas sam to što jesam upravo zbog sigurnosti i ohrabrenja koji mi je pružila moja obitelj. Majka mi je pružila bezuvjetnu ljubav i podršku, a otac me je naučio kako biti čvrst. Kako naporno raditi i biti pošten naučio sam iz primjera svoje obitelji, bake, djedova, ujaka i ujni – ponosno ističe multimilijunaš koji je podružnice svoje tvrtke otvorio i u SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji.
U posljednjem je kvartalu njegova tvrtka s trećeg mjesta skočila na drugo na utjecajnom popisu ‘Cybersecurity 500’.
Cyber opasnosti vrebaju
Riječ je o popisu najinovativnijih i najjačih kompanija koje se bave kibernetičkom sigurnosti. Popis je sastavila tvrtka Cybersecurity Ventures čiji se stručnjaci bave istraživanjem sigurnosnog tržišta i projekcijom globalnih trendova na području cyber ekonomije.
S Robertom smo zato razgovarali i o gorućim sigurnosnim problemima na internetu, koji sve više postaje ‘bojno polje’ koje preuzima primat nad klasičnim oblicima kaznenih djela.
– Antivirusni programi više nisu dovoljni za zaštitu. Moja tvrtka zato nudi spektar proizvoda i usluga kako bismo osigurali infrastrukturu naših klijenata. Hakeri su sve sofisticiraniji, a načini kako rade sve su složeniji. Zbog toga se antivirusni alati ne mogu nositi s konstantnim promjenama funkcioniranja napada. Jedna od najvećih prijetnji za cyber sigurnost danas je sigurnost interneta stvari (Internet of Things). Živimo u međuovisnom, povezanom svijetu i kada nam hakiraju jedan naš aparat, svi ostali povezani uređaji postaju ranjivi. Još jedna ozbiljna prijetnja kojoj smo svjedočili zadnjih nekoliko tjedana su ransomwarei. Ako smo išta naučili od WannaCry Petyja virusa, onda je to da hakeri stalno pronalaze nove načine kako bi provalili u tvrtke te da one stalno trebaju biti oprezne – ističe Robert Herjavec.
Premda stopostotne sigurnosti nema, poduzećima savjetuje da izbjegnu sigurnosne zamke i provode stalne provjere sustava i mehanizama zaštite, educiraju zaposlenike i razvijaju svijest o cyber sigurnosti.
– Povijesti bolesti su identifikacijski dokumenti koji sadrže osobne podatke te informacije o kreditnim karticama i plaćanjima. Kada su kompromitirani, ti se podaci mogu iskoristiti za krađu identiteta, financijske prijevare pacijenata ili osiguravajućih kuća – upozorava Herjavec.
Ipak, je li situacija po pitanju (međuovisnosti) kritičnih infrastruktura toliko apokaliptična da se moramo pribojavati hakiranja pacemakera, aviona i nuklearnih elektrana ili je to ipak neka daleka budućnost?
– Oduvijek sam govorio da će se idući rat voditi online, zbog načina na koji se tehnologije mijenjaju i kako se hakeri razvijaju te zbog činjenice da se sve, što je dio Interneta Stvari, može hakirati. Stvarnost je takva da se napadom na kritične infrastrukture mogu onesposobiti i ‘srušiti’ cijeli gradovi i države, a hakeri su to itekako spremni iskoristiti. Kada je riječ o sigurnosnim incidentima, moramo shvatiti da uopće nije pitanje hoće li se dogoditi, već kada – zaključuje Herjavec.
