Kada ti iz Kurdistana (Iraka) stigne poziv za višednevni poslovni sastanak, odnosno ‘ekspediciju’ malotko će se lagano odlučiti za odlazak u taj egzotični kutak svijeta, ponajviše radi svjetske terorističke prijetnje broj 1, ISIL-a i ratova koji se na tom dijelu kontiuirano vode praktički kroz cijelu povijest. No, na poziv uglednom sveučilišta Cihan iz Erbila (glavnog grada regije Kurdistan), pet danas u iračkom Kurdistanu proveli su varaždinski profesor Marijan Cingula i Domagoj Cingula ratili se prepuni pozitivnih iskustava i priča.
– Kad sam kolegi na faksu rekao da putujem u Kurdistan, radi pripreme konferencije o gospodarsko-društvenom razvoju, rekao mi je da takva država ne postoji. Malo zbunjen, rekao sam, onda valjda idem u Kirgistan. Kao klinac pročitao sam knjigu Karla Maya ‘Divljim Kurdistanom’, ali to nije moglo poslužiti za argumente o tome kamo zapravo ja idem – ističe Marijan Cingula, i navodi da je najveći posao zapravo bilo uvjeriti obitelj kako nema prevelike opasnosti od odlaska u Kurdistan – regija Irak. A već prvi dojmovi bili su zbunjujući.
– Postoje zaštitni zidovi i straže oko javnih objekata, uključujući i hotele s puno zvjezdica, ali nigdje tragova ratnim razaranjima. Na ulicama najveći broj vozila su nove Toyote Land Cruiser, pa onda pokraj njih i vozila srednje klase djeluju kao igračke. To je moguće jer nema poreza na uvoz vozila, a i gorivo je jeftino. Umjesto ratnih ruševina, svuda samo gradilišta. Domaćini se žale da ih je rat bacio tri godine unatrag, ali da se oporavak odvija brzo jer džava pomaže povoljnim uvjetima za investitore i jeftinom infrastrukturom – ističe Cingula.
Vrlo su aktivni u Erbilu što se vidi u brojnim novim naseljima i neboderima koji inače pripadaju najrazvijenijim svjetskim prijestolnicama. Kurdistanska prijestolnica Erbil inače je grad s oko 1,3 milijuna stanovnika, izvaj je ratne zone, a promet s europskim prijestolnicama je normalan i svakodnevan. Najveća ‘pogibelj’ zapravo im je bila temperatura od cca +45 stupnjeva celzijevih.
– Na Sveučilištu Cihan, primili su nas najviši dužnosnici s dvadesetak suradnika pa je naša prezentacija bila vrlo pažljivo evaluirana. Budući da se jedan od njihovih odjela nalazi u planinskom gradu Dohuku, nekoliko sati vožnje trebalo je da stignemo tamo i razgovaramo s dekanom o mogućim projektima suradnje. Osim konferencije, Sveučilište treba znanstvene radnike, svih struka, koji odmah mogu dobiti stalan ili privremen posao, otprilike trostruko bolje plaćen nego u tranzicijskim europskim zemljama. Također postoji ogroman interes za razmjenu doktorskih studenata, u oba smjera što je zanimljivo i našim sveučilištima također – ističe Cingula.
Boravak su iskoristili i za posjet nekim drugima krajevima, a htjeli su doći i najbliže što su mogli do Mosula, jedno od trenutno najvećih svjetskih ratnih ‘žarišta’.
– Htjeli smo doći bliže i vidjeti što znači ‘oslobođenje’. Najbliže što smo mogli doći bila je Mosulska brana na gigantskoj hidrocentrali u čijoj konstrukciji je sudjelovala i nekadašnja Geotehnika iz Zagreba. Tamo je kontrolna točka s talijanskim vojnicima, a naša je propusnica vrijedila za prolaz dalje. Treba znati da su prve ratne operacije počele upravo zbog zaštite ove brane koju su isilovci pokušali razrušiti, što bi dovelo do potapanja ne samo Mosula nego i Bagdada. Lokalni kurdski borci to su spriječili i oni su pravi čuvari brane i ogromnog akumulacijskog jezera, još uvijek. Susret s njima posebna je priča i podsjetnik na rat u Hrvatskoj, i naše ‘gardiste’ – ističe Cingula.
Posjetili su i Dohuk, tako da su vidjeli i turistička područja planinskog dijela Kurdistana.
– Između Erbila i Dohuka vidjeli smo i nepregledna žitna polja, zaključujemo kako Kurdistan ima gospodarski potencijal za ubrzani razvoj je uz poljoprivredu i naftu raspolaže potencijalom za ubrzanu izgradnju i podizanje životnog standarda. Istovremeno, ulaganja u znanost i visoko obrazovanje pokazuju pravac razvoja koji je odabran: suvremene tehnologije i vlastito znanje integrirano u svjetske trendove – zaključuje Cingula.
Upravo zato, Kurdi u Iraku uvelike su zainteresirani i za organizaciju, odnsono suorganizaciju jedne znanstvene konferencije, a upravo time bavi se Marijan Cingula i njegov tim kroz svoje ESD konferencije. Dosad su diljem svijeta organizirali čak 23 konferencije, a zadnja je bila na Pravnom fakultetu u Splitu. Njihovi stalni partneri su Sveučilište Sjever i Fakultet menadžmenta iz Varšave.
Pojedine njihove konferencije imaju i suorganizatora, a Kurdi iz Iraka su željni znanja i međunarodnih konferencija pa su se željeli upoznati s varaždinskim profesorom. Kako ističe Cingula, takve suradnje su dosad ostvarivali sa Sveučilištem John Naisbitt u Beogradu, pa sa Sveučilištem Victoria iz Australije te s Gradom Pragom. Kako navode, ovih danas su dobili poziv i podršku za organizaciju takve konferencije i od Grada Lisabona, odnosno njihove turističke zajednice.
Kako navode iz Cingulinog tima, pred završetkom su i dogovora oko konferencija u Odessi (Ukrajina) i Rabatu (Maroko), a posebno bi im bilo drago da ponovno posjete i Kurdistan, koji je sve samo ne ‘divlji’, kao u knjizi Karla Maya.
