U suradnji Grada Ivanca i Poslovnog dnevnika, u ivanečkoj Kinodvorani u utorak je, 13. lipnja, održan Poslovni uzlet Grada Ivanca, manifestacija na kojoj se svake godine aktualiziraju nove teme s ciljem pomoći i potpore gospodarstvenicima te poduzetnicima, obrtnicima, ali i OPG-ovima i cijeloj poslovnoj zajednici.
Otvarajući manifestaciju, glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević podsjetio je da je ovo treća godina otkako se u Ivancu održava Poslovni uzlet, što govori o snazi ovoga projekta.
– Već tri godine progovaramo o temama koje muče poduzetnike ovog dijela Hrvatske i otvaramo nove teme, poput današnje, koja je važna za hrvatsko gospodarstvo, a koja aktualizira problem radne snage – istaknuo je Nišević te naglasio da će Poslovni dnevnik ovu temu novinski pratiti i ubuduće jer je ocjenjuje vrlo važnom.
Business friendly sredina
Pozdravljajući skup u ime grada – domaćina, gradonačelnik Milorad Batinić podsjetio je da Ivanec zadnjih deset godina intenzivno radi na brendiranju grada kao business friendly sredine.
– Današnja stopa nezaposlenosti u Ivancu je vrlo niska i iznosi 4 posto. Nezaposlenost više nije glavna tema, u fokusu su nam sada problemi radne snage u prerađivačkoj industriji koja je okosnica ne samo ivanečkog gospodarstva već i cijelog sjevera Hrvatske. U industriji tekstila, obuće i kože te u metaloprerađivačkoj industriji radni je vijek drukčiji nego u drugim industrijama.
Ovu temu pokrenuli smo u želji da je aktualiziramo na široj razini, da uklonimo administrativne barijere, da za rješenje problema starijih radnika skrojimo zakone prema stvarnim životnim prilikama i da nađemo učinkovita rješenja – istaknuo je Batinić.
Smanjenje broja nezaposlenih
To je u nastavku bila i glavna tema skupa, a o njoj se razgovaralo u sklopu panel diskusije ‘Osnivanje zaštitnih radionica – prilika za poslodavce da povećaju produktivnost radnika u prerađivačkoj industriji’. Uz M. Batinića, u njoj su sudjelovali i Jasenka Sučec iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Robert Blažinović, načelnik sektora za industrijsku politiku u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Nada Zver, predsjednica Uprave Ivančice d.d., Senka Horvat, rukovoditeljica Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u HZZ-u, Branka Šaško, predstojnica Regionalnog ureda HZZ-a Varaždin i Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u HGK.
B. Šaško uvodno je istaknula da je u svibnju na HZZ-u bilo evidentirano 3.900 nezaposlenih osoba (5,8%), a ta se brojka i dalje smanjuje. Problem je taj što se zbog životne dobi (više od polovice nezaposlenih starije je od 55 godina) i zbog kvalifikacijske strukture (pola ih je sa završenom osnovnom ili s trogodišnjom srednjom školom) više nema koga plasirati na tržište rada, a istodobno mladi odlaze u inozemstvo.
Zaštitne radionice
Govoreći o zaštitnim radionicama namijenjenim osoba s invaliditetom, Šaško je naglasila da ih podržavaju i s njima dobro surađuju te da im je drago kad vide da su se te osobe uspješno uključile na tržište rada.
Senka Horvat, rukovoditeljica Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u HZZ-u, govorila je o načinima rada na zapošljavanju dugotrajno nezaposlenih osoba. D. Vidović smatra da je demografska situacija u Hrvatskoj pesimistična i da je, uz uvoz radne snage koji je realnost, jedini izlaz da se iz “bazena” koji je na raspolaganju izvuče što više.
– Jedan takav bazen su radnici između 55 i 65 godina. Drugi potencijal su osobe s invaliditetom, a treći – mladi koji kasno ulaze u svijet rada – misli Vidović.
Poticaji nisu dovoljni
Robert Blažinović, načelnik sektora za industrijsku politiku u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta tvrdi kako ovo što danas imamo nije novost, već rezultat konstantnog erodiranja. Ocijenio je da država ima set poticaja, no oni ipak nisu dovoljni jer ljudi se iseljavaju.
M. Batinić je istaknuo kako se u strukturi nezaposlenih zadnjih 12 godina ne mijenja ništa i upozorio kako ćemo se s tim istim problemom suočavati i za 20 godina.
– Što mi kao lokalna samouprava možemo učiniti? Možemo dati prostor, komunalno ga opremiti i stvoriti pretpostavke za radna mjesta. Međutim, tvrtke su te koje moraju znati zadržati radnike. Moramo mijenjati propise i naći model jer ovaj problem postaje sve veći i mora se rješavati u sinergiji svih razina – ocijenio je Batinić.
Tražena mlađa radna snaga
Nada Zver, predsjednica Uprave Ivančice d.d., tvrtke koja zapošljava 750 radnika, ističe kako tvrtka stari. Prosječna starost radnika je 44 godine, s 24 godine staža.
– Imamo potrebu za zapošljavanjem mlađe radne snage jer 70% proizvodnje izvozimo, a naš brend Froddo prisutan je na globalnim i europskim tržištima. Međutim, radnike ne možemo dobiti jer ih rad u prerađivačkoj industriji ne zanima. Da bismo dobili radnike, plaće bi trebale biti barem 4.000 kuna, a mi to ne možemo osigurati. Sa starenjem se javljaju i problemi bolovanja, ali ti radnici nisu bolesni zbog uvjeta rada. U Ivančici imamo visok standard radnog mjesta i na to ni inspekcije nemaju nikakvih primjedbi.
Razlog obolijevanju jest činjenica da se radnici na tim mjestima zapošljavaju odmah nakon završene osnovne škole, da 30 godina rade na istom radnom mjestu i da ponavljanje uvijek istih pokreta i radnji izaziva zdravstvene probleme – istaknula je N. Zver te opisala niz aktivnosti koje Ivančica već provodi u suradnji sa Zavodom za vještačenje kako bi se omogućilo produljenje radnog vijeka radnika. Poručila je kako su integrativne radionice prvi korak u rješavanju ove problematike te da se u vezi s time mora prilagoditi pravilnik u cilju rješenja problema.
Jasenka Sučec iz Zavoda istaknula je kako s Ivančicom rade na projektu u suradnji s Kineziološkim fakultetom, u sklopu kojeg interveniraju na radnom mjestu na način da prevencijom u ranoj fazi spriječe kasnija obolijevanja.
Zapošljavanje azilanata
U raspravi o tome na koji način osigurati radnu snagu za industriju, N. Zver je kao moguće rješenje istaknula i zapošljavanje azilanata.
– To bi bila dobra mjera za nas jer praksa pokazuje da po pitanju radne snage ne možemo računati ni na okolne države. U BiH stanje je slično kao i u Hrvatskoj. Ograničenje u razvoju naše tvrtke je radna snaga i za to treba što hitnije pronaći rješenje. Porezna reforma za te radnike nije donijela ništa, njima je neto plaća povećana 30 kuna – požalila se N. Zver.
Ističući kako nam je i mirovinski i zdravstveni fond na gubitku te kako se rješenju problema mora pristupiti integralno, Batinić je ocijenio da je put do rješenja suradnja ministarstva, lokalne zajednice i gospodarstvenika.
– Postojeće poticaje potrebno je revidirati. Novca ima, treba ga samo prilagoditi današnjem vremenu i potrebama. Svima nam treba biti cilj poboljšati standard svojih građana, dakle, potrebno je tražiti načine i promijeniti trenutnu situaciju – zaključio je na kraju M. Batinić.
Dvije edukacije
Nakon panel diskusije održane su dvije edukacije za male i srednje poduzetnike i obrtnike.
Prvu edukaciju naslovljenu ‘Ured u oblaku’ održao je Krešimir Jusup, savjetnik za prodaju poslovnim korisnicima iz HT-a, dok je Ivana Zvrko, direktorica tvrtke ADIZ, održala trosatnu radionicu ‘Neverbalna komunikacija u poslovanju’.
