Nitko osim nas par entuzijasta nije vjerovao da ćemo uspjeti. Moja vizija je da se što više tvrtki upusti u ono što smo mi, zaposlenici Itasa, učinili prije dvanaest godina jer je to jedini ispravan način upravljanja tvornicom.
Najbolje je kad radnik može sam odlučivati, posredno ili neposredno, o svojoj egzistenciji i o tome tko će mu biti direktor. Nijedan zakon u Hrvatskoj takvo što ne predviđa, ali ni ne zabranjuje, a na nama je da pokušamo pronaći pravni model koji bi se mogao primijeniti i u drugim tvrtkama – kaže Dragutin Varga, predsjednik Upravnog odbora Itasa – Prvomajske iz Ivanca, jedine tvrtke u Hrvatskoj kojom upravljaju sami radnici.
Nižu samo uspjehe
Otkako su prije dvanaest godina fizički zauzeli tvornicu, “otjerali” stečajnog upravitelja i počeli sami gospodariti tvrtkom bilježe same uspjehe. Tvrtka danas ima 240 zaposlenih, prosječna plaća je 4600 kuna, izvoze 95 posto proizvoda, a među kupcima su im Mercedes, BMW i Audi. U tri godine u tehnologiju su uložili tri milijuna eura i zaposlili mlade inženjere.
Sad bi, otkriva nam Varga, htjeli taj recept nekako preslikati i na druga poduzeća, poput Meisa iz Goričana, obućarske tvrtke s 460 zaposlenih, u kojoj država ima 78% udjela kojeg se godinama bezuspješno pokušava riješiti. Pobunu među radnicima nedavno je izazvala odluka države da smijeni direktoricu Snježanu Dominić koja Meiso vodi osam godina, nakon što je bivša uprava ostavila 8 milijuna kuna gubitka koji je s kamatama narastao na 17,5 milijuna.
Država forsira predstečajnu nagodbu, a radnici u tome vide put u propast. – Prema Zakonu o radničkom dioničarstvu, radnici u tvrtkama u kojima država ima većinu ne mogu imati više od 25% udjela. I to je problem s uvođenjem radničkom dioničarstva u Meisu, gdje radnici imaju nešto više od 21 posto.
Kako država osam godina nije pitala treba li im pomoć, bilo bi najbolje da otpiše dug toj tvrtki koja je u državni proračun za poreze i doprinose uplatila 63 milijuna kuna te da radnicima prepusti vlasnički paket. Oni su stvorili firmu i nisu krivi za dug koji je napravila bivša uprava koju je postavila država koja se pokazala kao loš vlasnik.
Namjera nam je nekako doći do premijera Plenkovića i predstaviti mu našu ideju. Politika mora donijeti odluku, a ako neće milom, možda je najbolje da radnici Meisa to učine kao i mi prije dvanaest godina. Koji političar će ići protiv toga? – ističe Varga i dodaje da takve oblike “samoupravljanja 21. stoljeća” poznaju i neke europske države, a zaprepastilo ga je, kaže, kad je čuo da u Argentini postoji 3040 tvrtki koje su preuzeli radnici.
Zatvoreni krug dioničarstva
– Naša je tvrtka u stopostotnom vlasništvu bivših i sadašnjih radnika. Radimo na tome da svi koji su u mirovini svoje dionice prenesu na djecu koja rade u Itasu. Oni koji nemaju djecu, dionice će uz odštetu vratiti tvrtki kako bi ih novi zaposlenici mogli otkupiti. To je zatvoreni krug dioničarstva.
Nitko izvana više neće moći doći do dionica. Osim toga, pojedinac prema našem statutu ne može imati više od 10% pa nam se ne može dogoditi da netko za sitan novac otkupi dionice od radnika i postane gazda – zaključuje Dragutin Varga.