Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić danas je posjetio hotel Turist gdje prisustvovao manifestaciji ‘Doručak s hrvatskih farmi’ u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije.
Ministar je naglasio kako Vlada i Ministarstvo poljoprivrede mogu puno učiniti u kontroli koji dolaze na hrvatsko tržište.
– Glavnu promociju u kupovini hrvatskih proizvoda moraju učiniti hrvatski kupci. Smatram da je hrvatski proizvod sigurno kvalitetniji od bilo kojih drugih proizvoda iz drugih zemalja. Mi ne možemo zabraniti uvoz stranih proizvoda, no naši kupci mogu doprinijeti kupnjom hrvatskih proizvoda – rekao je Tolušić.
Dodao je i kako se iza kupovine hrvatskih proizvoda kriju radna mjesta te kako Varaždinska županija definitivno prednjači u prehrambenoj industriji.
Doručku je uz ministra i župan Varaždinske županije Predrag Štromar, zamjenik župana Alan Košić te pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša dr. sc. Dragutin Vincek.
Predstavljeni su sustavi dobrovoljnog označavanja domaćih proizvoda, specifičnosti poljoprivredne proizvodnje Varaždinske županije te mjere Ministarstva i Vlade RH na razvoju i promociji hrvatske poljoprivredne proizvodnje.
Župan Štromar pohvalio je rad ministra Tolušića te naglasio kako je certificiranje naših domaćih proizvoda iznimno važni.
– Mi imamo više od 70 certificiranih kumica na placu, a ovo je certificiranje na državnom nivou. Varaždinska županija upravo ima natječaj za poticaje kod otkupljivanja zemljišta, nabavu novijih i modernijih strojeva, rušenje bunara, navodnjavanje. Imamo ukupno 13 modela prema kojima možemo dati novac malim poljoprivrednicima i OPG-ovima – rekao je Štromar.
Kazao je kako gospodarstvo raste te da ljudi više kupuju domaće proizvode.
– Koka i Vindija u potencijalnim problemima jer im Agrokor duguje 400 milijuna kuna i zato podržavam Zakon koji je izglasan kojim bi se omogućilo tim tvrtkama da postanu likvidne – istaknuo je.
Na ‘Doručku s hrvatskih farmi’ posluženi su tradicionalni domaći poljoprivredni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, jaja, med i kruh s oznakama Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Jaja hrvatskih farmi, Med iz Lijepe naše, Brašno hrvatskih polja i Kruh hrvatskih polja te proizvodi specifični za Varaždinsku županiju: kiselo varaždinsko zelje, bučino ulje te vidovečka gibanica.
Ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać rekao je kako se potrošačima na ovaj način šalje poruka da se radi o proizvodima dokazane slijedivosti i kvalitete, da su proizvodi svježi, dostupni te poznatog podrijetla i datuma proizvodnje.
– Hrvatska poljoprivredna agencija je institucija u kojoj se godinama vode državni registri stoke, a to znači da mi znamo od kojih se životinja dobivaju ti proizvodi. Agencija također u svom sastavu već više od 15 godina ima laboratorij za kontrolu svježeg sirovog mlijeka za sve proizvođače u Hrvatskoj.
Istaknuo je kako više od 96 posto od sveukupnih količina mlijeka od proizvođača u Hrvatskoj je potpuno sukladno europskim standardima.
– Radimo na tome da što više OPG-ovaca uključimo u sustav – rekao je Barać.
Nakon manifestacije ‘Doručka s hrvatskih farmi’ ministar poljoprivrede otvorio je 17. međunarodni kongres pekarstva, mlinarstva i slastičarstva ‘Hrvatski pekar 2017.’.
– Hrvatska je izuzetno bogata, a svaka njezina regija je specifična s obzirom na tradicionalne hrvatske proizvode. Varaždin nam je bio interesantan da vidimo što naši nastavnici mogu naučiti kako pripremiti, ocijeniti, degustirati tradicijske proizvode – rekla je Dragica Vrgoč iz Agencije za strukovna obrazovanja i obrazovanja odraslih, savjetnica u obrazovnom sektoru poljoprivreda, prehrana i veterina.
Dodaje kako je pekarstvo deficitarno zanimanje, a država radi na promociji zanimanja i potpori kroz različite oblike stipendija i edukacije da se zanimanje približi mladim generacijama i da bude što atraktivnije.
– Hrvatsko pekarstvo ima tri evidentna problema, prvi je što se dnevno baca 135 tona kruha, drugi je prolem školovanja mladih kadrova u pekarstvu – u ovom trenutku u hrvatskoj nedostaje oko 250 pekara, a treći problem je uvođenje tradicijskih hrvatskih proizvoda u hrvatske pekarnice – rekao je Stjepan Odobašić vlasnik tvrtke Robinson d.o.o.
Naglasio je kako je malo ‘pekarnica s dušom’, a u Hrvatskoj postoji oko 50 tradicijskih proizvoda. Tu je istaknuo i varaždinski klipič, prvi od tradicijskih proizvoda koji je zaštićen.
Renata Kruhan iz Smobora ima vlastitu pekaru Zemljić, a na kongresu je predstavila svoj novi proizvod.
– Napravila sam kruh u kojem sam htjela pomiriti polja, šumu i med. Radi se o raženom kruhu s polubijelim brašnom, slanutkom, medom i kesten pireom.
Prije Zakona o zbrinjavanju kruha, ja sam već imala svoje ustanove u koje sam davala kruh koji mi je ostao.
