– Ide nabolje, poslova je sve više, ali problem su nam radnici. Upravo sam odbio posao vrijedan 100.000 eura jer ga nema tko odraditi – kaže varaždinski poduzetnik s 30 godina iskustva u građevinarstvu, koji preko HZZ-a traži pet zidara na neodređeno, na puno radno vrijeme, za poslove u Varaždinu, Osijeku, Zagrebu i Rijeci. Boji se da radna mjesta neće uspjeti popuniti.
– Javilo se desetak ljudi koji bi htjeli voditi gradilište, a meni trebaju zidari, obični radnici. Svi bi pisali, a nitko ne bi prljao ruke – ogorčen je. U lipnju ove godine u Hrvatskoj je izdano 636 građevinskih dozvola, 31,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Prema podacima koje je ovih dana objavio Državni zavod za statistiku, u prvih šest mjeseci broj izdanih građevinskih dozvola veći je 22,8 posto. Prema vrstama građevina, 81,6 posto dozvola izdano je za zgrade, a 18,4 posto za ostale objekte.
Neodlučni pred kreditima
U čak 70,6 posto slučajeva radi se o novogradnji (oko 200.000 novih četvornih metara zgrada), a ostalo o rekonstrukcijama postojećih građevina. Vrijednost radova za koje su dozvole izdane u lipnju procijenjena je na 1,6 milijardi kuna, a za prvo polugodišnje 8,7 milijardi. Za sektor koji je u krizi od 2009., to su ohrabrujuće brojke, ali…
– One znače da je pad usporen, ali ne nužno i zaustavljen, kako to sugerira broj izdanih građevinskih dozvola. To temeljim na činjenici da je prema izvješću HGK-a uočen kontinuirani rast izdanih građevinskih dozvola u prvom polugodištu ove godine, ali je u njima predviđena vrijednost radova smanjena 14,1 posto. Kupovna moć građana je još uvijek mala, nesigurni su u preuzimanje dugoročnih kredita, a i skupi su uvjeti kreditiranja – kaže Zlatko Sirovec iz zagrebačke tvrtke Tehnika, predsjednik Udruženja graditeljstva u HGK-u. Hrvatskoj, dodaje, trebaju konkretni projekti u završnoj fazi za ustupanje radova i ugovori za gradnju, a ne samo najave investicija kojih na tržištu nedostaje.
Kako će poštovati ugovore?
– Država bi mogla pomoći financiranjem velikih projekata u infrastrukturi i energetici jer bez investicija nema posla za građevinare. Već sada imamo velikih problema s odljevom radnika u zemlje zapadne Europe, gdje su plaće i uvjeti rada bolji, a kad se najavljene investicije realiziraju, nećemo moći izvršavati ugovorom preuzete obveze – upozorava. Poduzetnici s kojima smo razgovarali slažu se s ocjenom da se građevinarstvo, koje je u sedam godina ostalo bez 50.000 radnih mjesta, oporavlja, no svi također ističu problem nedostatka radne snage, posebno tesara, armirača, zidara i fasadera.
– Više radimo mi koji smo opstali, ali nema ljudi. Otišli su van. Ne preostaje nam drugo nego ugovoriti onoliko poslova koliko ih s postojećim brojem radnika možemo obaviti. Neke poslove, nažalost, moramo odbiti – napominje Josip Car, vlasnik tvrtke Ninex iz Varaždina, koja posluje dvadesetak godina. Problem s nedostatkom radnika može se, smatra, riješiti promjenama u obrazovanju, ali i uvozom.
Država bi trebala povećati uvozne kvote, a onima na burzi koji ne žele raditi treba ukinuti pomoć ili ih na neki drugi način natjerati na prekvalifikaciju, neki su od prijedloga poduzetnika koji su za ovu godinu zatražili dozvole za uvoz više od 5000 radnika, no Vlada je potkraj travnja donijela odluku o utvrđivanju godišnje kvote od 3115 dozvola za zapošljavanje stranaca, od čega 2300 za nova zapošljavanja, uglavnom u brodogradnji i graditeljstvu, a ostalo su produljenja već prije izdanih dozvola.
Zarade zidara
Varaždinski poduzetnik Josip Car kaže da dio nezaposlenih u evidenciji HZZ-a zapravo ne želi raditi jer čekaju uvjete za mirovinu ili imaju neke druge razloge. Dio ih radi na crno. One koji su otišli u inozemstvo privukle su pak veće plaće. U Hrvatskoj mogu zaraditi od 3000 do 5000 kuna, a u Njemačkoj dvostruko, pa i trostruko više, od 1500 do 1800 eura.
– No, treba platiti stan, hranu i put, pa im na kraju ostane možda kojih tisuću do tisuću i pol kuna veća plaća nego ovdje. Mislim da će se dobar dio njih nakon nekog vremena vratiti kući – kaže Car, koji je i sam radio u inozemstvu. Prosječna plaća u građevinarstvu u 2015. godini u Hrvatskoj je iznosila 4200 kuna.
