Obitelj Kumrić živi u Selniku, u općini Maruševec, a već dugi niz godina bavi se poljoprivrednom proizvodnjom. Kako ne bi bili tek proizvođači, već i prerađivači, odlučili su se na višemilijunsko ulaganje ne bi li na taj način poljoprivredu učinili isplativijom, a ujedno i potakli razvoj gospodarstva u svome kraju.
Stoga su krenuli u projekt prerade i pakiranja krumpira u vrijednosti od dva i pol milijuna kuna. Još je u godini 2014. sve bilo u redu.
– Pripremili smo svu dokumentaciju i bili smo spremni za izgradnju tvorničke hale sa skladištem, no odjednom je nastao problem s Hrvatskim cestama, koje zbog sigurnosti prometa traže dodatnu investiciju od pola milijuna kuna – kazao nam je Dražen Kumrić, vlasnik i trenutno jedini zaposleni u obiteljskom obrtu.
Problem prvi: Hrvatske ceste
Hrvatske ceste izvjestile su kako je potrebno proširenje ceste koja bi vodila prema tvornici i skladištu, no projekt koji su predložile Hrvatske ceste bio je, blago rečeno, šok za Dražena.
– Očekivao sam da će biti oko 20 do 30 tisuća kuna ulaganja u prometnicu, no njihov je projekt zahtijevao približno pola milijuna kuna za provedbu – rekao nam je Dražen.
Osim što ga je ta odluka dovela do izbora, da odustane od projekta ili da mijenja plan, odrazila se i na njegovo zdravlje.
– Bili smo prisiljeni odustati od toga projekta jer bi tim dodatnim ulaganjem ukupna investicija prelazila dva i pola milijuna kuna. Ta svota je nadilazila naše hipotekarne papire i više nismo bili u mogućnosti ostvariti kredit – objasnio nam je Dražen.
No to nije poljuljalo Kumriće u namjeri da krenu sa zacrtanim planom te su odlučili na alternativno rješenje.
– Umjesto da radimo u poslovnoj zoni, koja tome i služi, preselili smo proizvodnju u vlastito dvorište – dodao je.
Problem drugi: banke
No tu problemi nisu prestali. Prisiljeni od države na promjenu kursa naletjeli su na dodano nerazumijevanje, ovaj put banaka.
– Banke su odbile kreditirati kupnju rabljene linije, a naknadno su odustale od kreditiranja adaptacije skladišta – rekao nam je Dražen.
Bez druge opcije morali su posegnuti za gotovinskim nenamjenskim kreditima, čija je kamatna stopa znatno viša, između 9 i 10 posto.
U cijeloj priči dobili su potporu tek Varaždinske županije u iznosu od 20 tisuća kuna, a najviše pitanja javlja se u vezi nepovratnih sredstava Ministarstva poljoprivrede.
– Neki obrti dobili su potporu od 200 tisuća kuna nepovratnih sredstava, a cijela im je investicija bila u tom iznosu.
Nažalost, slučaj Dražena Kumrića zasigurno nije jedini primjer u Hrvatskoj gdje upravo država i banke, oni koji bi trebali biti poticaj, predstavljaju najveću prepreku.
– Umjesto potpore za razvoj, država i banke su nas usporile.
No Dražen i obitelj Kumrić ne kane stati sa zacrtanim planom, naprotiv, cilj je povećati proizvodnju i zaposliti još radnika.
– Trenutačno radim samo ja, dnevno obradim i konefkcioniram od 500 do 800 kilograma krumpira. Plan je da u budućnosti preradimo oko pet tona krumpira i da zaposlimo još četiri osobe – pozitivno zaključuje Dražen.
