Početak turističke sezone otkrio je nove, no nipošto neočekivane, probleme u hrvatskom ugostiteljstvu. I dok smo navikli na ‘rekordne’ brojke koje iz godine u godinu rastu u nedogled, ove godine manjak radne snage, poglavito kuhara i konobara, tema je koja ne silazi s naslovnica nacionalnih i lokalnih listova.
Kontinentalno ugostiteljstvo nije pošteđeno istog problema. Naprotiv, logika stvari nalaže da se kontinentalno ugostiteljstvo nalazi u još nezavidnijem položaju jer radnici, zaposleni u kontinentalnom ugostiteljstvu, mogu više zaraditi i ‘na sezoni’ u priobalju, kao i u inozemstvu.
Provjerili smo kako varaždinski ugostitelji gledaju na sam problem manjka radnika i koje mjere smatraju nužnima kako bi se u godinama pred nama takva situacija izbjegla.
Neven Medved (vlasnik The Office Bara, pivnice Medonja i restorana Kneginečka hiža)
Nismo imali prevelike probleme što se manjka radne snage tiče, no osjeća se taj problem. Imamo tu sreću što su djelatnici prepoznali nas kao tvrtku i nemamo odlazaka, no čini se da će to biti sve veći problem.
Perspektiva, što se ugostiteljstva na kontinentu tiče, nije bajna. Jedini način da se tom problemu doskoči je da država smanji porezna davanja i ostala opterećenja za obrtništvo. Samo tako možemo spriječiti radnike da odlaze, to jest, povećati im primanja na neki zadovoljavajući nivo. Problem je također što većina naših djelatnika nisu po struci kuhari ili konobari, mladi se ne žele školovati, a ako se i školuju, ne vide se u tim zanimanjima. Ugostiteljstvo mladi ne vide kao nešto što žele raditi čitav život.
Što se budućnosti tiče, bojim se da u Hrvatskoj neće biti dovoljno radnika. Mi si moramo osigurati budućnost, no mnogo toga ovisi o našoj državi.
Andreja Vučkovečki (direktorica Gastrocoma)
Naravno, kao i cijela hotelsko-turistička industrija, tako i mi imamo problema s pronalaskom adekvatnih ugostiteljskih kadrova. Nažalost, početkom sezone kuhari i konobari masovno odlaze na more, dok su oni iskusniji već otišli u inozemstvo. Takav trend negativno utječe na kvalitetu ugostiteljskih usluga i turističku sliku u cijelosti. Bez obzira na znatan rast plaća, zaposlenja na neodređeno, osiguravanjem boljih radnih uvjeta, teško je konkurirat razvijenim zemljama u okruženju ili ugostiteljima na moru.
Potrebno je krenuti od obrazovnog sustava, nužna je motivacija učenika, da učenici sa interesom i voljom upisuju navedena zanimanja.
S obzirom da kontinentalno ugostiteljstvo najvećim djelom ‘živi’ od lokalnog stanovništva, nemoguće je višim cijenama usluge osigurati veća primanja, stoga je nužno smanjenje stope PDV-a i ostalih nameta, kako bi se radnicima osigurala viša cijena rada.
Domagoj Marić (suvlasnik Medine škrinje)
Neko vrijeme imali smo problema s odlaskom radnika. Uglavnom je riječ bila o tome da su odlazili u priobalje na sezonu ili su odlazili u inozemstvo. Ukratko, tamo gdje mogu bolje zaraditi.
Mi možemo odraditi svoj dio u zadržavanju radnika kroz stimulacije i fer odnos prema radnicima, tome možemo zahvaliti i to da imamo stalan kostur konobara, a ostalo nadopunjujemo studentima za ispomoć.
Naravno, mi bismo htjeli dati i još veće plaće, no situacija je takva da se to ne može priuštiti. Zbog poreznih davanja ja kao ugostitelj imam puno troškova, no to se na neto plaći radnika ne vidi. Nisam ljubitelj crne prognoze, no moguće je da će problem biti pronaći prave, kvalitetne konobare.
Matija Mioković (voditelj marketinga u Turistu)
S problemom pronalaska adekvatne radne snage (primarno konobara i kuhara), Turist d.o.o. se sve više susreće te je ovo zaista aktualna ovogodišnja tema.
Razlog tome je ponajviše smanjen ‘pool ili bazen’ školovane radne snage te naravno nesrazmjer sa velikim potrebama koje generiraju opsezi manifestacija i evenata koje Turist d.o.o odrađuje unutar svojeg poslovanja.
Najveći uzrok manjka radnika, generalno je demografija a na to se nadovezuje nedostatak dobre strategije školskog sustava sa školovanjem dovoljnog broja kadrova za potrebe brzorastućih industrija poput turizma i hoteljerstva u Republici Hrvatskoj. Sve manje djece se upisuje u školu, sve veći postotak kreće na fakultete i stremi visoko stručnom obrazovanju što smanjuje sve izlazne kvote za strukovna zanimanja.
Od drugih važnih razloga svakako bi izdvojio i migraciju ‘mozgova i ruku’ preko granice u potrazi za sezonalnim poslom u Austriji, Njemačkoj i Sloveniji a tek onda na HR obalu.
U svakom slučaju vrijedno je i spomenuti da opis posla (vikend, noć, blagdan) danas postaje još jedan od utega u prevazi za odlukom o profesionalnom bavljenju nekim od navedenih zanimanja u ugostiteljstvu i hotelijerstvu.
U svakom slučaju su nužne promjene na razini demografskih politika, školskog sustava i tržišta rada kao i promidžbe zapošljavanja ‘u svom kraju’ zbog kvalitetete života koje takve odluke imaju a često ih ljudi žrtvuju u potrazi za većom plaćom ili atraktivnijom lokacijom.
Mislim da je potreban i glasniji iskorak udruženih stručnih udruga i poslodavaca sa područja kontinenta prema državnim tijelima odn. ministarstvima jer kontinentalni turizam zapravo ima i neke specifične karakteristike koje otežavaju rad u industriji a opterećeni smo jednako kao i zone RH gdje to nije tako.
U svakom slučaju će se poslovanje prilagoditi mogućnostima vremena i tržištu radne snage.
Primarno ćemo biti prisiljeni povećati cijene kako bi plaćama zadržali trenutne i prizvali nove ali racionalizirati što i za koga kako raditi.
