Europski parlament u utorak, 25. svubnja završno je usvojio reviziju pravila za izaslane radnike, s 456 glasova za, 147 protiv i s 49 suzdržanih.
Direktiva stupa na snagu dvadeset dana po objavi u službenom glasilu EU. Od dana stupanja na snagu, zemlje članice imaju dvije godine za prilagodbu nacionalnog zakonodavstva.
O Direktivi i današnjoj odluci te za komentar smo priupitali najglasnijeg u sustavu INGRA-DET koji se borio protiv nje, direktora Zorana Andročeca.
– Izaslanje je skraćeno na godinu dana, s mogućim izuzetkom, produljenjem za još šest mjeseci. Cijena rada izaslanog radnika izjednačena je s cijenom rada u zemlji rada, što se tiče ne samo bruto plaće, nego i iznosa doprinosa (najprijepornija točka). Nakon toga se mora prijeći na ukupno važeće radno i socijalno pravo zemlje rada.
Između ostalog, sada prihvaćeni kompromis navodi da od prvog dana poslodavci neće primiti samo minimalnu plaću (ako je propisana) kao za lokalne radnike, već i iste dodatke na plaće, kao što su božićnica ili naknada za vremenske nepogode (Wintergeld) – kaže Andročec.
Vrlo je važno napomenuti da prema ovoj odluci ima novina oko koletivnih ugovora, putnih troškova, smještaja i hranarine.
– Osim zakonskih odredbi, države članice mogu primjenjivati sveobuhvatne, reprezentativne regionalne kolektivne ugovore ili sektorske kolektivne ugovore, što je do sada bio slučaj samo u građevinskom sektoru. Putne, hranarine i smještajne troškove mora platiti poslodavac te se ne smije oduzeti od radničke plaće – kaže direktor INGRA-DET-a.
Istovremeno, od 1. siječnja 2019. stupa na snagu propis za digitalnom potvrdom socijalnog osiguranja, A1, koji nalaže zemlji koja šalje radnu snagu da provjeri uvjete izaslanja, da spriječi zamjenu jednog izaslanog radnika drugim, te da se pritom donesu dokazi o prijavi u zemlji rada.
– Ova mjera će doprinijeti bitno daljnjem nestajanju tvrtki i radnika iz Hrvatske u smjeru zemlje rada, a one koji neće imati kalkulativnu cijenu koja pokriva plaće, u sivu i crnu zonu – tvrdi Zoran Andročec.