Sve što smo htjeli znati o ekonomiji, poduzetništvu i poslovanju na području sjeverne Hrvatske moglo se saznati jučer na predstavljanju knjige 'Pank poduzetnici', koja u šesnaest poglavlja izbjegava suhoparnost i pretencioznost te vrlo živo i sočno opisuje društveno poduzetništvo u Hrvatskoj.
Kako biti poduzetnik? Kako biti poduzetnik u Hrvatskoj? Kako biti
poduzetnik u Hrvatskoj uz sve probleme na koje nailazimo?
To su samo neka od pitanja koja su se nametnula prije i za
vrijeme jučerašnjeg predstavljanja knjige ‘Pank
poduzetnici’ Roberta Posavca u Medinoj
škrinji.
Uz autora na predstavljanju je nazočio direktor ACT Grupe
Teo Petričević, koji je strpljivo i detaljno
odgovarao na većinu pitanja, a razgovor je moderirao
Branko Detelj.
Oprimjereno u praksi
Posavec, zajedno sa svojim bliskim suradnikom Petričevićem, iza
sebe ima petnaest godina ‘pankerskog’ rada. Nije to rad
formiran tijekom koncerata ili proba, već vjerno reproduciran
preko 13 osnovanih OCD-a i društvenih poduzeća, 150 provedenih
projekata, 470 partnerskih organizacija i 100.000 direktnih
korisnika.
Moderator je predstavio knjigu iz svog osobnog pogleda, opisavši
je informativnom i zanimljivom, pisanu esejističkim stilom te kao
prvom u domeni društvenog poduzetništva u Hrvatskoj.
Kako bi shvatili o čemu se tu radi, Petričević nam je u nekoliko
minuta objasnio što je ACT Grupa i što ona predstavlja danas.
Povratak u prošlost nije trajao dugo.
– Počelo se od bazičnih prvih programa, a prije deset godina
otvorila su se prva poduzeća, istaknuo je Petričević te nastavio:
– Izgradili smo temelje nove ekonomske prakse koja pokušava
iskoristiti lokalne resurse, a djelujemo u Hrvatskoj i zemljama
regije.
Radnik u centru zbivanja
Autor knjige rekao je da su osnovana društvena poduzeća koja se
provlače kroz knjigu privatna, a kod njih je izuzetno bitno da
radnici budu uključeni u upravljanje na bar nekoj razini. Na toj
se razini dobiva dimenzija humanosti i modela koji su podložni
vrednovanju, što nije toliko svojstveno za hrvatsku ekonomiju i
poduzetništvo.
Preko ACT Grupe Posavec i Petričević postali su aktivisti, koji
djeluju, bez retorike i suvišnih riječi, te se izravno obraćaju
građanima koje su iz pasivnih primatelja, kroz programe za
zapošljavanje, pretvarali u aktivne stvaratelje.
Nažalost, zalaganje za univerzalne vrijednosti koje njeguje ACT
Grupa još uvijek je više iznimka, nego pravilo na hrvatskom tlu.
Oko stotinjak poduzeća radi po ovakvim poslovnim modelima, u
čijem središtu se nalazi čovjek, a zatim posao.
Zašto takvih priča nema više?
– Takva se poduzeća temelje na povjerenju i solidarnosti, a toga
u Hrvatskoj nema puno – jasan je Posavec koji se nije libio reći
da je u cijeloj priči jedan od većih problema samo
obrazovanje.
Kako znati, vrednovati i učiti o društvenom poduzetništvu kada ni
u srednjim ekonomskim školama nema govora o tome?
Obrazovanje se još jednom pokazuje kao ključno za vrijednosni
sustav iz kojeg će proizlaziti budući poduzetnici jer se ne može
počinjati od kraja. Međutim, ono što je rečeno naglas, nije se
zaobišlo ni u knjizi. U ‘Pank poduzetništvu’ nisu stavljene
roze naočale na oči čitatelja.
– Pogreške su sastavni dio posla, prisutne su i ponavljaju, a
Robert to izravno spominje u svojem djelu. One su oblik znanja –
naglasio je Petričević te otvorio poglavlje malih životnih
mudrosti koje u našem društvu ne prolaze tako lako.
– Svi bi trebali težiti tome da radimo, ali i da volimo to što
radimo – osvrnuo se direktor ACT Grupe.
Gdje je u svemu tome punk?
I Posavec i Petričević bili su punkeri, voljeli tu glazbu, išli
na koncerte, a do danas, s DIY (do it yourself) pristupom
dogurali sa svojim stavom do osobnih, poslovnih i na kraju dana
najbitnije, uspješnih priča.
Možda se anarhija u svemu tome izgubila, punk postao mainstream
ili iščeznuo, stav i pristup ostali isti, dok su se početni
zacrtani ciljevi pretvorili u osnovana poduzeća koja su krenula
naprijed.
Pitanja, kao ni zainteresiranih, nije nedostajalo. Vjerojatno smo
svi ponešto korisno saznali u ovoj ‘kratkoj teoriji svega u
hrvatskom društvenom poduzetništvu’, a punk nas i nakon 40 godina
od glazbenog nastanka uči da nije mrtav.
Bar ne u jednoj znanosti koja se naziva društvenom.
