Dragutin Novak iz Nedelišća iza sebe ima 20 godina poslovanja u Hrvatskoj, 70-ak zaposlenih i otvorene podružnice u Sloveniji i Njemačkoj, a njegova tvrtka djeluje unutar poslovne zajednice INGRA-DET
”Masovno iseljavanje mladih”, ”Nove brojke pokazuju razmjere
kataklizme iseljavanja”, ”Odlaze iz Hrvatske i ne planiraju se
vratiti”, samo su neki od naslova koji su se pojavili u medijima
u zadnjih nekoliko mjeseci, a tema demografije gotovo svakodnevno
puni medijske stupce.
Program demografskih mjera sastavljen je i u Banskim dvorima i na
Pantovčaku, ali konkretnih rezultata za sad nema. S druge pak
strane poslodavci koji rade u Hrvatskoj, ali i inozemstvu,
upozoravaju da negativna demografija urušava hrvatsko
gospodarstvo, a sve je teža borba s nedostatkom radne snage.
Kako ostati konkurentan na tržištu i kako zadržati radnike?
Poslodavci rješenje imaju, ali upozoravaju da je nužna suradnja
na svim razinama, posebice međuresorna.
Potrebno je stvoriti pozitivno poslovno okruženje, prvenstveno
kroz poboljšanje statusa izvoznih tvrtki te smanjivanja
pravnih i ekonomskih rizika, jedna je od poruka koju šalju
poslodavci okupljeni u poslovnoj zajednici INGRA-DET koji
zapošljavaju 2500 radnika u Hrvatskoj i inozemstvu.
Sigurnost i veća prava za radnike
Oivh dana održan je sastanak tvrtki poslovne zajednice INGRA-DET,
a glavna tema bila je kako stvoriti sigurnost i veća prava za
hrvatske radnike.
Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja
INGRA-DET, ističe kako je poslodavcima cilj stvoriti sigurnost za
radnike i njihove obitelji, ali da je prije svega potrebna
suradnja s Vladom.
–
Bolji mirovinski i socijalni sustav te pravna zaštita
radnika i njihovih poslodavaca, nužni su kako bi se ne samo
podigla, već i zadržala kakva takva gospodarska konkurentnost
Hrvatske, što bi rezultiralo i boljom kvalitetom života u
Hrvatskoj, napominje Andročec.
Izaslani radnici, koje hrvatske tvrtke šalju na privremeni rad u
inozemstvo, imaju pravo na ”njemačku plaću”, njemački plaćeni
godišnji odmor, osigurani su im stan i plaćeni prijevoz, a nakon
odrađenog posla u Hrvatsku se vraćaju.
Međutim, sve veći broj radnika prelazi na njemački mirovinski
sustav i ne namjeravaju se više vratiti. Zoran Andročec upozorava
kako poslodavac ne može sam stvoriti cjelokupnu sigurnost svom
radniku, već je potrebna uključivost svih čimbenika vlasti.
Primjerice, dvostruko oporezivanje ne ide u prilog ni radnicima,
ni poslodavcima, a ni državi Hrvatskoj, koja svakim danom ostaje
bez sve više radno sposobnih ljudi.
Na temu rada u Hrvatskoj i inozemstvu porazgovarali smo s
Dragutinom Novakom, vlasnikom poduzeća Elting
d.o.o. iz Pušćina, koji iza sebe ima 20 godina poslovanja u
Hrvatskoj, 70-ak zaposlenih te otvorene podružnice u
Sloveniji i Njemačkoj.
Bolji uvjeti rada nego u njemačkim tvrtkama
– Imamo radnike koji su se za odlazak na rad u Njemačku odlučili
otići na par godina kako bi sagradili kuću ili riješili neke
druge obaveze, ali imamo i one koji su s nama dvadesetak godina,
od samih početaka. U Njemačku godinama šaljemo izaslane radnike
koji su zaposleni u našoj podružnici i nemaju potrebe odlučiti se
za prelazak na rad u njemačku firmu, ako je razlog visina plaće,
jer naš radnik ostvaruje veća neto primanja od njemačkog radnika.
Naša obaveza je ne oštetiti radnika prilikom izaslanja u
inozemstvo. Izaslani radnik ima pravo na njemačku plaću, njemački
plaćeni godišnji odmor, osigurani stan i plaćeni prijevoz. Teško
da će koja njemačka firma svome radniku plaćati mjesečno stan i
prijevoz kao što mi plaćamo prijevoz kod posjeta obitelji u
Hrvatsku. Sve nabrojeno ulazi u primanja odnosno smanjenje
troškova pojedincu i to naši ljudi cijene – rekao je Novak.
Međutim,
napominje kako je ipak nekoliko radnika prešlo u njemačke tvrtke.
Razlog je bio, kaže, uglavnom prelazak zbog njemačke
mirovine.
– Važno je napomenuti da su se petorica
radnika vratila natrag u naše poduzeće, a vjerujte
mi bit će ih još, jer ako zbrojimo plaću i uvjete
rada, onda su radnici kod nas zadovoljniji
nego kod njemačkog poslodavca. Mi smo obvezni pridržavati se
tarifnog ugovora za bruto plaće po njemačkom sistemu jer
kontrole su rigorozne. Njemački Finanzamt našim firmama
priznaje trošak za izaslane radnike i ne pada nam
na pamet zakidati radnike – rekao nam je Novak, čija firma u
inozemstvu posluje u sklopu gospodarskog interesnog udruženja
INGRA-DET, koje im pruža sve usluge, od pravnih pa do
knjigovodstva.
Uz to, brine i o svim uvjetima poslovanja, propisima i promjenama
zakonodavstva u Njemačkoj te aktivno lobira za pravičnu primjenu
propisa i olakšanje života radnicima i poslovanja poslodavcima.
Plaćeni prekovremeni, osigurani stan, božićnice,
uskrsnice…
No, sam iznos plaće nije jedina beneficija u odnosu na radnike
koji su zaposleni u stranim tvrtkama.
– Naši izaslani radnici u Njemačkoj rade prosječno 200 sati
mjesečno, plaćen im je prekovremeni rad, pa bruto satnice iznose
12 do 17 eura, odnosno neto od 10 do 15 eura po satu. Uz redovne
njemačke plaće, osigurano zdravstveno i mirovinsko, plaćeni
njemački godišnji, božićnice, uskrsnice, dječji doplatak i
slično, naši radnici imaju osiguran smještaj, ne moraju mjesečno
izdvajati 400 eura za krov nad glavom. Imaju osiguran prijevoz do
Njemačke i natrag, ali i do radnog mjesta. To su prednosti
izaslanog radnika u odnosu na radnika zaposlenog u njemačkom
poduzeću. Mnogo hrvatskih radnika će se vratiti u naše
podružnice, jer pružamo im znatno bolje uvjete – rekao nam je
Novak.
Istaknuo
je kako je istina da na njemačkom tržištu postoji velik broj
hrvatskih poduzeća, obrta i sličnih koji vrbuju ili šalju naše
ljude na rad u inozemstvo te ih plaćaju putem dnevnica i
terenskih dodataka. Ne prijavljuju radnike, ne posluju u sklopu
nekog gospodarskog udruženja, a nemaju ni potrebne dokumente,
koji su preduvjet za ozbiljniji ostanak i rad u inozemstvu.
– Ulaskom Hrvatske u EU pojavilo se puno novih poduzeća koja
rade s našim radnicima na njemačkom tržištu, a nemaju sve
potrebne dokumente za rad. Takva poduzeća na
natječajima idu s damping cijenama, jeftiniji su i do 20
% od tvrtki koje imaju sve potrebne dokumente za rad,
uključujući i porezni broj, objašnjava nam Novak.
Međutim, nakon nekoliko mjeseci rada u Njemačkoj, takve tvrtke,
bez registrirane podružnice i poreznog broja shvate da nemaju
potvrdu tzv. Freistellungsbescheinigung od Finanzamta o
urednom poslovanju u Njemačkoj pa se javljaju poslovnom udruženju
INGRA-DET da im pomognu oko izdavanja potvrde kod
Finanzamta.
–
I onda nastaje problem jer ugovarali su se
angažmani radnika po niskim satnicama, što nije u skladu sa
zakonskim i ugovorenim obvezama, odnosno nije u skladu s
njemačkim propisima. Ako nemaš potvrdu tj.
Freistellungsbescheinigung, investitor ti ne
smije platiti cijeli ispostavljeni račun, već mora
zadržati 15 % iznosa računa za poreze i još
si u obvezi uračunavanja 19 % MwSt, tako da
poduzeće ubrzo postane nelikvidno. Poznato je da u tom
slučaju prvo stradaju radnici kojima se ne može
isplatiti plaća, a to vodi prema stečaju,
zatvaranju poduzeća ili pak radu na crno.
Da se nama nešto takvo ne bi dogodilo, mi već
preko 20 godina poslujemo u Njemačkoj sa
svojom podružnicom, imamo svoj porezni broj kod Finanzamta, koji
nam izdaje potrebne potvrde za natječaj. Potvrde
dobivamo jer plaćamo sve poreze i isplaćujemo plaće radnicima
i naravno, koristimo usluge i članica smo
GIU INGRA-DET, što sugeriram svim tvrtkama koje se odluče
krenuti poslovati u Njemačkoj – kaže
Novak.
Radnici, provjerite kod koga se zapošljavate
Vlasnik Eltinga sugerira radnicima koji planiraju na rad u
Njemačku u neku našu firmu, da obavezno provjere na koji način će
im biti isplaćena plaća i koji su uvjeti rada.
–
Ako odlazite na rad u Njemačku, provjerite posjeduje li vaš
poslodavac FSB (Freistellungsbescheinigung). Ako radnici plaće
dobivaju putem dnevnica i putnih naloga, kod tog poduzeća radnici
ne dobivaju isplatu plaća, godišnjeg odmora i dječjeg doplatka po
njemačkom tarifnom ugovoru – pojašnjava Novak i ističe da je
sigurnost za radnika na taj način manja te poziva radnike da
pri odlasku na rad dobro provjere poslodavca.
Mirovinsko osiguranje plaćaju u Hrvatskoj i sugeriraju
radnicima da štede
– Mirovinsko osiguranje za radnike plaćamo u Hrvatskoj i na taj
način naši zaposlenici dobivaju veći neto od cca 200 do 300 eura,
nego zaposleni u njemačkoj firmi. Radnicima sugeriram da si taj
novac uplaćuju u treći mirovinski stup, životno osiguranje
ili da štede na neki drugi način. Radeći 10 godina u Njemačkoj
kao izaslani radnik mjesečno se može uštedjeti 300 eura (jer
toliko mu je veća neto plaća). Tih 36.000 eura ušteđenih za
10 godina rada sigurno dobro dođe kada ljudi odu u mirovinu.
Ako je hrvatski radnik privremeno, do 5 godina, zaposlen u
Njemačkoj, nema pravo na njihovu mirovinu. I njihov mirovinski
fond je u krizi, a mirovine su u Njemačkoj također sve manje. Za
rad dulji od 20 godina, prosječna mirovina vani je 700
eura. Ljudi više ne srljaju u njemačke mirovine, isplati se
jedino u slučaju da se mlada obitelj odluči na odlazak van
Hrvatske i planira tamo ostati do mirovine, ali ako planirate
raditi vani pet do deset godina, ne isplati se – objašnjava
Novak.
I za kraj možemo zaključiti da je daljnji rast plaća nužan kako
bi se zadržali zaposlenici u Hrvatskoj i tako popravila
demografska slika. Novak pak kaže kako njegova tvrtka
bilježi pozitivan trend rasta plaća.
– Da, tako je. Prisiljeni smo kontrolirano dizati cijene rada na
hrvatskom tržištu što nam
omogućava dizanje plaća našim zaposlenicima u
Hrvatskoj. Kada plaće u Hrvatskoj dostignu razinu od oko tisuću
eura, Njemačka više neće biti toliko interesantna za odlazak na
rad – zaključuje Novak.