- Kad Ministarstvo financija Republike Hrvatske odluči dati odgovarajuće poticajne pakete investitorima, onda će doći i investicije - rekao je Andročec
Što su glavne prepreke za veća njemačka ulaganja u Hrvatskoj? O
tome je, povodom posjeta hrvatskog premijera zapadu Njemačke,
novinar
DW-a Srećko Matić razgovarao sa
Zoranom Andročecom direktorom poslovnog
udruženja INGRA DET u kojem je mnogo poduzeća iz
Varaždinske i Međimurske županije.
Hrvatski premijer Andrej Plenković posjetio je Sjevernu
Rajnu-Vestfaliju. Cilj je, kako kaže, produbljenje privredne
suradnje s njemačkom saveznom pokrajinom u kojoj živi oko 18
milijuna ljudi i koja je zaslužna za oko petinu njemačkog BDP-a.
Kako ta suradnja konkretno izgleda?
Suradnja Hrvatske sa Sjevernom Rajnom-Vestfalijom je veliki most.
Ovdje se nalaze stotine poduzeća s izaslanim radnicima. Samo naše
poslovno udruženje ima oko 2.500 radnika izaslanih iz Republike
Hrvatske. Možete onda misliti koliko ih imaju ostali. Ovdje na
zapadu Njemačku se kreće preko 50.000 hrvatskih državljana. Ovdje
su i hrvatski poduzetnici koji su otvorili svoje tvrtke i
zaposlili Hrvate, ali po njemačkom pravu. Imate naše
starosjedioce, dijasporu. A imate i ljude koji su došli
posljednjih godina, u potrazi za kruhom, kao socijalni migranti
preselili su se iz našeg sustava u RH, još uvijek ne rade ovdje,
ali se nadaju da će dobiti radno mjesto. Sve u svemu radi se o
velikoj grupi naših ljudi ovdje.
U usporedbi s južnim njemačkim saveznim pokrajinama
(Bavarska, Baden-Württemberg i Hessen) radi se ipak o nešto
manjem broju hrvatskih doseljenika i manjem volumenu gospodarske
suradnje. Gdje tu konkretno vidite potencijale rasta privredne
suradnje?
Volumen je doista manji, ali vlada bitno drugačija atmosfera, a i
kvaliteta našeg rada je drugačija. Ovdje se recimo ne bavimo
graditeljstvom, već se bavimo finim mehaničkim radovima,
strojarstvom, brodogradnjom, nešto što je puno zahtjevnije u
organizacijskom smislu.
Nedavno ste bili na velikom gospodarskom susretu u
Berlinu na kojem je govorila i predsjednica RH Kolinda Grabar
Kitarović kako bi promovirala intenziviranje njemačko-hrvatske
privredne suradnje. Recite nam kakvo je raspoloženje njemačkih
potencijalnih investitora kad se radi o ulaganjima u Hrvatskoj?
Što su im glavni prigovori, koje su glavne pohvale?
Njemački investitori ponavljaju isto ono što govore hrvatski
investitori. Smanjite šumu propisa. Olakšajte nam rad. Smanjite
porezno opterećenje. Nema ništa drugo što bi mogli reći njemački
investitori kao što bi to mogao reći jedan poduzetnik iz
Hrvatske. To je apsolutno jedno otvoreno tržište. Kad hrvatska
vlada to napravi, onda će biti i više investicija.
Jeste li zadovoljni tempom kojim hrvatska vlada provodi
te reforme?
Pa ni sama hrvatska vlada nije zadovoljna. Ali ne može to biti
jednostrana odluka. Postoji zatečeno socijalno stanje, tu je vrlo
teško naslijeđe rata i poraća. Nije to moguće otkloniti samo
preko noći.
Kad govorimo o potencijalnim ulaganjima njemačkih
poduzetnika u Hrvatskoj, koliki je njima problem činjenica da u
RH ima sve manje stručne radne snage, koja odlazi na Zapad, pa i
u Njemačku. Odnosno relativno visoki troškovi rada u
Hrvatskoj?
Mi imamo jednu biološku i menadžersku krizu. A isto tako i
demografsku. Ali i Nijemci će dolaziti kod nas. Očekujem da ćemo
u budućnosti imati više njemačkih direktora kod nas u Hrvatskoj,
a vjerojatno i radnika. To će postati pravo ujedinjeno europsko
tržište.
Predsjednica je nedavno u Berlinu izričito spomenula
njemačku automobilsku industriju i ulaganja njemačkih
auto-proizvođača u Hrvatskoj. Ideja je to o kojoj se već dosta
dugo priča, ali bez većih konkretnih rezultata. Istovremeno imamo
konkretan slučaj, najavu Volkswagena koji razmišlja o otvaranju
tvornice na jugoistoku Europe. U igri je Srbija, u igri je
Bugarska. Hrvatsku nitko ne spominje. Zašto?
Uvijek smo predlagali našim dužnosnicima i predstavnicima u
diplomatskim i konzularnim predstavništvima da ponude porezne
privilegije. Dakle, kad Ministarstvo financija RH bude odlučilo
dati odgovarajuće poticajne pakete investitorima, onda će te
investicije i doći.
Cijeli intervju možete pročitati na portalu
DW.