Naša prosječna plaća je 6464 kune.
Posljednjih godinu dana Rumunjska je povećala plaće 16 posto kako
bi zaustavila odljev vlastite radne snage i potaknula dolazak
stranaca.
U ožujku ove godine prosječna bruto plaća u Rumunjskoj preskočila
je svotu od 1000 eura (1062 eura), a ta zemlja spasonosnu radnu
snagu potražila je u Pakistanu. Vlasti dviju zemalja nalaze se
pred potpisivanjem posebnog sporazuma koji će omogućiti desecima
tisuća Pakistanaca posao vozača, liječnika, informatičkih
inženjera i građevinskih radnika.
Rumunjski veleposlanik u Pakistanu Niculaiea
Goia obavijestio je pakistanske vlasti da će Rumunjska u
sljedećih nekoliko godina morati dovesti čak milijun radnika iz
različitih zemalja kako bi pokrila lokalni deficit radne snage.
Slične brige zaokupljaju i bugarske poslodavce, gdje su u godinu
dana plaće porasle oko 13 posto, a prema Eurostatu, treća po
visini plaća je tranzicijska uspješnica Slovačka (oko 9%), a tik
do nje su Slovenija, baltičke zemlje i Češka, gdje su u godinu
dana plaće porasle oko 8 posto.
– Širi se krug zemalja s mjesečnom bruto plaćom višom od tisuću
eura pa su takvu plaću u ožujku prema dosad raspoloživim podacima
bilježile Slovenija (1752 eura), Poljska (1201 euro), Hrvatska
(1184 eura), Slovačka (1143 eura) i Rumunjska (1062 eura), a
slijede ih Crna Gora (765 eura), Bosna i Hercegovina (714 eura) i
Bugarska (638 eura) – navode analitičari Hrvatske gospodarske
komore.
Cijena sata rada u Hrvatskoj je u godini dana porasla oko 5
posto, što je upola više od prosjeka EU i kretanja na zapadu EU,
ali manje nego u usporedivim tranzicijskim zemljama koje također
vape za radnicima i spas traže u Pakistanu, Vijetnamu, Šri Lanki,
Nepalu, Turskoj, Kini… gdje traže radnike.
Naša prosječna plaća je 6464 kune, a rast troška rada s početka
ove godine bio je nešto sporiji nego u zadnjem kvartalu prošle
godine, uglavnom zato što se tada isplaćuju božićnice, 13. plaće
i druge neporezne naknade, a Eurostat u podatke o trošku rada uz
satnicu uključuje i sve naknade. I nakon što su u petak dobili
odbijenicu ministra Marka Pavića, poslodavci
pojačavaju pritisak na Vladu i resorno ministarstvo da turizmu
odobri veće kvote.
Povrh toga, Hrvatska gospodarska komora i HUP guraju novi model
zapošljavanja stranaca kojim bi se tvrtkama omogućilo automatsko
zapošljavanje stranca ako na domaćem tržištu ne mogu naći
radnika. Službeni statistički izvori (Eurostat i DZS) upućuju da
je u Hrvatskoj došlo do usporavanja potražnje za radnom snagom,
mjereno brojem oglašenih radnih mjesta, što na neki način daje
‘štofa’ sindikatima za tvrdnje da iza pritiska na povećanje kvota
stoji pokušaj da se uspori rast plaća.
Tako sindikalac Krešimir Sever tvrdi da se
komunikacija poslodavaca prema Zavodu za zapošljavanje smanjila
za četvrtinu. Mnogi nezaposleni radnici pokazali su spremnost da
rade u sezoni, ali ih do sada nitko nije kontaktirao.
– Zaobilaze Zavod, ne javljaju se onima koji su raspoloživi,
očito postoje neki drugi kanali. Strani radnici služe kontroli
niske cijene rada – uvjeren je Sever, a slično objašnjenje dao je
i resorni ministar rada Marko Pavić kad je pozvao turističku
branšu da jače koriste domaće resurse.