Uvozimo strane radnike, a imamo više od pola milijuna neaktivnih građana koji dobro žive u sivoj zoni i od socijalnih povlastica
U Hrvatskoj je čak 600 tisuća ljudi starijih od 25 godina i
mlađih od 65 godina koji niti rade niti traže posao. Većina njih,
pokazali su novi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), u
godinama je kada se teško zaposliti odnosno stariji su od 50
godina, ali je među njima i gotovo 190 tisuća mladih ljudi koji
bi mogli raditi, ali su neaktivni.
To je kontingent radnika koji je zanemaren, a među njima nisu
samo slabo obrazovane osobe, kako bi se na prvu ruku moglo
zaključiti, nego visokoobrazovane, i to žene i muškarci.
Zanimljivo je da među neaktivnim građanima ima više akademski
obrazovanih žena nego muškaraca.
Udvostručenje troškova
Nije moguće procijeniti u kojoj su dobnoj skupini
visokoobrazovani neaktivni građani, jesu li možda većina njih
umirovljenici, ali je činjenica da u Hrvatskoj niti radi niti
traži posao čak 204 tisuće visokoobrazovanih. Pritom je tu gotovo
97 tisuća muškaraca i 107 tisuća žena. Takva nezainteresiranost
za posao građana za koje bi bilo prirodno da rade govori ili o
rentnoj ekonomiji ili o sivim djelatnostima u Hrvatskoj. Potpuno
je nelogično da u zemlji postoji tako mnogo ljudi koji ne žele
raditi pa se nameće zaključak da ostvaruju prihode od kapitala
ili nisu prijavili odlazak iz Hrvatske pa rade u inozemstvu, a
statistika ih vodi i dalje kao naše sugrađane.
S druge stane spektra je oko dvjesto tisuća neobrazovanih ljudi
koji nisu završili ni osnovnu školu i vjerojatno su na socijalnoj
skrbi jer sa svojim kvalifikacijama teško mogu naći adekvatno
radno mjesto. No i u toj skupini može se pronaći potencijal za
pomoćne radnike u turizmu i građevinarstvu kojima nedostaje
najviše radnika. I dok 600 tisuća ljudi u Hrvatskoj ne želi
tražiti posao i raditi, uvozimo gotovo 70 tisuća stranih
radnika.
– Veliki broj radno neaktivnih koji ne traže posao je, nažalost,
jedna od karakteristika našeg tržišta rada. To je rezultat vrlo
propusnog sustava socijalne zaštite gdje možete izvlačiti razne
beneficije i prihode poput besplatnog zdravstvenog osiguranja,
doplataka za djecu i druge socijalne naknade zbog kojih nekima to
dođe povoljnije nego raditi za 4-5 tisuća kuna. Među tih 600
tisuća ljudi u dobi od 25 do 64 godine je dio ljudi koji zarađuju
u sivoj zoni i relativno dobro žive, poput iznajmljivača
apartmana, pretpostavljam da je tu i dio neodjavljenih građana
koji su otišli iz zemlje. Mi smo potpuno neuređen sustav.
Apsurdno je da imamo samo oko milijun i pol ljudi koji rade i
nose na svojim leđima mirovinski i zdravstveni sustav, toliko
puno radno neaktivnog stanovništva za koje treba plaćati
zdravstveno osiguranje te istodobno toliku potražnju za stranim
radnicima. U uređenim zemljama se ne može dogoditi toliki broj
radno neaktivnog domicilnog stanovništva i istodobno takva
potražnja za stranim radnicima jer time udvostručujete troškove.
Jad i čemer… – govori politolog i ekonomist prof. dr.
Luka Brkić.
Neaktivnost Hrvata na tržištu rada ogleda se i u tome da je stopa
zaposlenosti manja od 50 posto. Radi nas 1,66 milijuna od 3,5
milijuna ljudi koji su u godinama u kojima su radno sposobni.
Ipak, stopa zaposlenosti raste od ulaska Hrvatske u EU jer je u
prvim mjesecima 2013. radilo 1,54 milijuna građana.
Od ulaska Hrvatske u EU, a prije svega uz pomoć kontinuiranog
rasta ekonomije zabilježenog u gotovo četiri godine stvorilo se
novih 120 tisuća radnih mjesta. Zanimljive su i brojke o broju
zaposlenika na ključnim pozicijama u društvu. Iako su žene u
pravilu obrazovanije od muškaraca, znatno ih je manje na visokim
pozicijama.
Na liderskim pozicijama, od onih u poslovnom sektoru do onih u
politici, tri je puta manje žena nego muškaraca. Menadžerica,
članica uprava i političarki u Hrvatskoj je 22.000, a muškaraca
je na tim pozicijama čak 60 tisuća. Stubu niže, na pozicijama
odgovornih znanstvenica, inženjerki i ostalih profesionalaca,
više je žena, i to za trećinu. Time se dokazuje da žene nerado
preuzimaju odgovornost za liderske pozicije, ali u nas postoji
“stakleni strop” koji im priječi napredak.
Radimo premalo i prekratko
Nova statistika DZS-a dala je podatke i o nezaposlenima. U
Hrvatskoj ih je oko 136 tisuća po anketnoj nezaposlenosti, a oko
154 tisuće po registracijama na birou, no i tu je puno sive zone
jer čak trećina, točnije 51 tisuća ljudi koji su se registrirali
na HZZ-u, po anketi sebe ne drže nezaposlenima.
Ti podaci ukazuju na ključni problem Hrvatske, a to je da radimo
premalo i prekratko. Lani je samo 65,2% građana u dobi od 25 do
65 godina u Hrvatskoj radilo, pa od nas rade manje samo Grci i
Talijani. Premašila nas je i Španjolska, a pola zemalja EU ima
stopu zaposlenosti veću od 75%, pri čemu najvišu ima Švedska –
82,6%. Više rade i Slovenci koji su na granici standarda EU sa
75%. Takav nerad nije održiv, a da je to tako pokazuju i podaci
iz razvijenih zemalja u kojima se radi puno, ali i živi
bolje.