'Održivost javnog linijskog prijevoza urušava se već 20 pa i 30 godina. Od onog trenutka kada su se počela masovni ukidati radna mjesta ili gasiti čitave tvornice'.
Nedavno osnovana Udruga hrvatskih autobusnih javnih
linijskih prijevoznika upozorava kako bi se najesen
mogao ukinuti veći broj lokalnih linija koje najviše koriste
srednjoškolci i radnici, jer se koncesionari prijevoznici nalaze
u sve težoj poslovnoj situaciji.
– Više od 95 posto linija unutar svake županije je nerentabilno
što koncesionara stavlja pod dvojbu zatvoriti liniju ili
nastaviti u sigurnu propas – govori za Novac.hr predsjednik
Udruge hrvatskih autobusnih javno linijskih prijevoznika
Hrvoje Meštrović. Uzroci nerentabilnosti, dodaje
Meštrović, mnogostruki su i sežu u devedesete godine prošlog
stoljeća.
– Održivost javnog linijskog prijevoza urušava se već 20 pa i 30
godina. Od onog trenutka kada su se počela masovni ukidati radna
mjesta ili gasiti čitave tvornice, a radnici su činili najveći
dio naših putnika, koncesionarima na linijskom prijevozu
preostalo je povećanjem cijena održati rentabilnost poslovanja –
navodi Meštrović napominjući kako ni veće cijene više nisu izlaz
iz situacije.
– Bez obzira na to što država sufinancira prijevoz učenika
srednjih škola, mi nailazimo na smanjeni broj putnika jer je
naprosto sve manje učenika. Na linijama koje moja tvrtka održava,
procjenjujemo da je 25 posto manje srednjoškolaca nego prije pet
ili deset godina – govori predsjednik Udruge autobusnih
prijevoznika.
Još problema
Istodobno, smanjivanjem broja putnika, država nije mijenjala modl
komercijalnog pristupa otvaranju i održavanju linija, što znači
da privatnik otvara liniju za koji ima procjenu da će biti
rentabilna. No, okolnosti se mijenjaju, nešto što je prije bilo
rentabilno više nije, a pojavljuju se i novi problemi kao što to
je nedostatak vozača.
– Javna administracija, a tu osim Republike Hrvatske mislim i na
Europsku uniju, pravilno je sagledala da se javni prijevoz ne
može ugovarati i održavati na čisto komercijalnim osnovama.
Donesena je za nas vrlo bitno Uredba Europske unije o uslugama
javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika kojom se
praktično osigurava održavanje javnog prijevoza uz pomoć
proračuna države i lokalne samouprave – navodi Hrvoje Meštrović.
Da županije odmah mogu prići sklapanju ugovora s prijevoznicima
po modelu javne usluge, smatraju i u Udruzi hrvatskih autobusnih
prijevoznika, ali uz bitnu razliku u odnosu na stav koji ima
predsjednik udruge koju vodi Meštrović.
– Udruga hrvatskih autobusnih prijevoznika zalaže se za primjenu
Uredbe Europske unije o uslugama javnog željezničkog i cestovnog
prijevoza putnika, kao i za uređenje usluge javnog prijevoza kao
usluge koja predstavlja javni interes i kao takva pomoć iz
proračuna. No, mi smo protiv toga da se Uredba i pripadajući
ugovori o javnim uslugama primjenjuju bez javnog natječaja – kaže
član izvršnog odbora Udruge hrvatskih autobusnih prijevoznika
Dean Čebohin.
Prema modelu koji je razradila spomenuta uredba EU, prijevoznik
bio bio sufinanciran iz proračuna do fer iznosa cijene prijevoza
i u nju zaračunavao zaradu koja mu je dostatna za rentabilno
poslovanje. Praktično, prijevoznici bi imali siguran izvor
prihoda i mogli planirati stabilno poslovanje.
Neslužbene informacije koje smo prikupili od sudionika javne
rasprave o spomenutome pravilniku Ministarstva mora, prometa i
infrastrukture kojim bi se trebalo regulirati pitanje proračunske
pomoći linijskim prijevoznicima, govore da su se protiv
prijedloga pravilnika pobunile županije jer im se na taj način
nalaže nova financijska obveza, u ovome slučaju sufinanciranje
javnog prijevoza, bez da ih je itko pitao o tome.
Meštrović kaže kako je hitno sklapanje ugovora o javnoj usluzi
prijevoza s koncesionarima nužno i kako bi se spriječio daljnji
odlazak vozača. Samo Njemačka, napominje naš sugovornik, traži
oko 40 tisuća vozača, a ukupne potrebe u EU su oko 150 tisuća
novih vozača.
– I oni koji još voze za hrvatske tvrtke prijete štrajkovima ako
im se ne povećaju plaće. Ja sam svojim radnicima obećao veće
plaće kad se primijeni spomenuta uredba EU – otkriva Meštrović.
Budući da je u domaća prijevoznička poduzeća posljednjih godina
ipak ušao strani kapital, primjer je Arriva u vlasništvu Deutsche
Bahna, postavlja se, s obzirom na apele domaćih prijevoznika o
nerentabilnim linijama, pitanje koji je interes stranaca da
preuzimaju naše tržište?
– Strani kapital preuzeo je tvrtke koje su imale rentabilne
linije, primjerice između velikih gradova kao što je linija
Zagreb-Split. Ima rentabilnih linija, ali vrlo malo. To je kao da
kažete da bi Uber riješio pitanje javnog prijevoza. Da, riješio
bi u centru ili širem centru Zagreba i drugih velikih gradova,
ali što će stanovnici udaljenijih sela ili naselja? Njih Uber
neće voziti – komentira Hrvoje Meštrović.