Kroz dosadašnji Nacionalni pčelarski program, pčelari su najveći interes iskazivali za mjeru suzbijanja štetnika i bolesti pčela, zatim za mjeru kojom se sufinancira nabava pomagala, pribora i opreme te obnavljanje pčelinjeg fonda, a sve im to i sada stoji na raspolaganju u novom trogodišnjem razdoblju.
Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj danas, 12.
rujna 2019. godine usvojen je Nacionalni pčelarski program za
razdoblje od 2020. do 2022. godine s ciljem poboljšanja općih
uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište pčelarskih
proizvoda.
Programom, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije u 50
postotnom udjelu, osigurano je 44,5 milijuna kuna, odnosno 14,8
milijuna kuna za svaku godinu trajanja Programa, a provodit će se
kroz osam mjera:
Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, Suzbijanje
štetnika i bolesti pčela, naročito varooze, Racionalizacija
troškova selećeg pčelarenja, Mjere za potporu laboratorija za
analizu pčelinjih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje
proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost,
Obnavljanje pčelinjeg fonda, Suradnja sa specijaliziranim
tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u
području pčelarstva i pčelarskih proizvoda, Praćenje tržišta i
Poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja
potencijala proizvoda na tržištu.
– Želimo očuvanje zdrave, vitalne izvorne populacije pčela te
podizanje konkurentnosti pčelarskog sektora kako bi se osigurao
dovoljan broj pčelinjih zajednica za uspješno oprašivanje
poljoprivrednih usjeva i samoniklog bilja, uz smanjenje gubitaka
pčelinjih zajednica zbog pojave i širenja pčelinjih bolesti.
Nužno je očuvati kvalitetu pčelinjih proizvoda, poticati
uzgoj lokalno adaptiranih pčelinjih zajednica te omogućiti
daljnji razvoj i unaprjeđivanje znanja i vještina pčelara s
naglaskom na mlade, a s ciljem poboljšanja ekonomske uspješnosti
proizvodnje i trženja pčelinjih proizvoda – izjavila je
ministrica Vučković na sjednici Vlade te dodala:
– Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano pomaže hrvatskim
pčelarima, olakšava im proizvodnju i pokriva dio troškova, a
sustavno radimo i na promociji domaćeg meda. Pčelarstvo je
uvršteno u sustav dodjele kvote za potrošnju plavog dizela pa
pčelari po selećoj jedinici imaju pravo na 450 litara goriva, što
ukupno iznosi 3,8 milijuna kuna oslobođenja plaćanja trošarine.
Moram naglasiti i da su pčelari svojom organiziranošću i
zajedništvom ponajviše zaslužni za izvrsnu suradnju s
Ministarstvom i da je zahvaljujući takvoj suradnji svake godine
maksimalno iskorištena financijska omotnica Pčelarskog programa –
rekla je.
Kroz dosadašnji Nacionalni pčelarski program, pčelari su najveći
interes iskazivali za mjeru suzbijanja štetnika i bolesti pčela,
zatim za mjeru kojom se sufinancira nabava pomagala, pribora i
opreme te obnavljanje pčelinjeg fonda, a sve im to i sada stoji
na raspolaganju u novom trogodišnjem razdoblju.
Ministarstvo poljoprivrede prošle je godine uvelo nacionalnu
staklenku za med, koja se puni isključivo medom s hrvatskih
pčelinjaka, a obilježena je jedinstvenim serijskim brojem.
Provodi se i Program školskog mednog dana, koji ima za cilj
povećanje udjela meda u prehrani djece, podizanje razine znanja o
važnosti zdrave prehrane i nutritivnim vrijednostima meda, kao i
educiranje učenika o važnosti pčelarstva za sveukupnu
poljoprivrednu proizvodnju i biološku raznolikost.
Prema podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka Hrvatska ima
više od 8 tisuća pčelara i preko 415.000 proizvodnih pčelinjih
zajednica, a godišnja proizvodnja meda i drugih pčelinjih
proizvoda je veća od 8.000 tona. Prosječna godišnja potrošnja
meda po stanovniku iznosi 2 kilograma.