Izgradnja automatske sortirnice smanjila bi troškove. Projekt postoji na papiru još od 2014. godine...
Varaždinska komunalna tvrtka Čistoća za 2019. godinu planira
prihode u visini od oko 31,4 milijuna
kuna.
U usporedbi s 2018. godinom, to je neznatno povećanje od oko
300.000 kuna.
No gledajući petogodišnje razdoblje, Čistoća može biti
zadovoljna. Povećala je prihode s 23 milijuna
kuna, koliko su iznosili 2014. godine, na 31,1
milijun kuna, na koliko su završili 2018. godinu.
Posebno je važna upravo lanjska godina, kada se prešlo na novi
sustav odvajanja i prikupljanja otpada. Direktor Čistoće
Davor Skroza na sjednici Skupštine društva u
lipnju ove godine rekao je da su prihodi rasli zbog korekcije
cijena prema građanima, ali stoga što su, kako je rekao, zbog
usklađenja sa zakonom narasli i troškovi.
U vezi toga u javnosti i dalje ostaju mnoga neodgovorena pitanja
o tome je li sustav zaista optimalno postavljen. Čistoća tvrdi da
su njezini podaci i kalkulacija cijena transparentni, no mnogi se
s time neće složiti.
Također, pitanje obračuna PDV-a od 25% za
pražnjenje ‘crne kante’ umjesto 13% i dalje je otvoreno.
Čistoća i Ivkom jedini u
cijeloj Hrvatskoj i dalje na taj način obračunavaju građanima
odvoz otpada.
Naposljetku, još uvijek se ne zna sasvim precizno, na što je
Čistoća utrošila oročena sredstva koja je nekoliko godina imala
na računu. U dva navrata slali smo upit u vezi toga. Prvi puta
dobili smo neodređeni odgovor, a na drugi upit odgovor čekamo.
Zna se tek da je tvrtka kupila određene nekretnine od
propale Aquatehnike. Koje točno i po kojoj
cijeni, uz čiju procjenu, ništa od toga nije javnosti poznato.
U izvješću za 2018. godinu navedeno je tako da je u investicije
sveukupno pretočeno 12,7 milijuna kuna.
Priča o otpadu uvijek počinje i završava raspravom o tome koliki
se prihodi mogu ostvariti od prodaje sekundarnih sirovina. No,
prema onome što je Skroza rekao na sjednici Skupštine, čini se da
nije baš tako.
U ovome trenutku, rekao je Skroza suvlasnicima, prihodi se
trenutno mogu ostvariti prodajom otpadnog metala
i ambalažnog stakla. Također, može se prodati i
otpadni papir, ali je njegova otkupna cijena
značajno pala. Tako se u 2017. godini kretala na razini od 600 do
800 kuna po toni, a sada se kreće oko 300 kuna.
Za sve ostale vrste otpada – plastiku, tekstil, glomazni
otpad – mora se plaćati za njihovo preuzimanje i daljnje
zbrinjavanje.
Kao najveći problem Skroza je istaknuo gospodarenje plastikom.
Naime, rečeno je, prihodi se u tome dijelu mogu ostvariti jedino
dodatnim izdvajanjem pojedinih vrsta plastike koje imaju
vrijednost na tržištu (PET, PE-HD, PE-LD). No istovremeno je taj
proces dodatnog sortiranja preveliki trošak, s obzirom na
sadašnje tehnološke mogućnosti tvrtke. Ukratko, ne isplati se.
Stoga se otpadna plastika predaje ovlaštenim sakupljačima i za to
Čistoća plaća 850 kuna po toni.
Izgradnja automatske sortirnice, kaže direktor,
smanjila bi troškove.
Zanimljivo je da je Čistoća projekt za sortirnicu ima spreman još
od 2014. godine. Na državnoj razini predviđeno je da se ovaj
projekt sufinancira u visini od 85% bespovratnih sredstava iz
fondova Europske unije.
No došlo je u međuvremenu do izmjena vezanih uz to tko može biti
nositelj projekta. Sada to više ne može biti Čistoća, nego
jedinice lokalne samouprave. Konkretno, Grad Varaždin i ostale
općine i gradovi u suvlasništvu.