S konferencije su sudionici upućivali poruke hrvatskoj Vladi da rastereti poduzetnike.
Rad i izvoz hrvatskih tvrtki u Njemačkoj i ostalim zemljama EU
bila je glavna tema ovogodišnje konferencije hrvatskih
gospodarstvenika iz Njemačkoj održane u Düsseldorfu, u
organizaciji poslovnog udruženja INGRA-DET kojeg vodi direktor
Zoran Andročec.
Na najveći skup hrvatskih gospodarstvenika u Njemačkoj i ove je
godine stigao potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva
i prostornoga uređenja Predrag Štromar kao i
pomoćnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava
Marija Knežević Kajari, pomoćnik u Ministarstvu
regionalnog razvitka i EU fondova Davor Huška.
Među gostima su bili predsjednik saborskog Odbora za vanjsku
politiku dr. Miro Kovač i predsjednik saborskog
Odbora za europske poslove Ivan Domagoj
Milošević te predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca
(HUP-a) Gordana Deranja. Kao izaslanik
ministra vanjskih i europskih poslova dr. Gordana Grlića
Radmana bio je generalni konzul RH u Düsseldorfu dr.
Ivan Bulić, koji je sa kolegama generalnim
konzulima Vedranom Konjevodom iz Frankfurta,
Ivanom Sablićem iz Stuttgarta,
Kristijanom Tušekom iz Hamburga i trenutačnim
voditeljem Veleposlanstva u Berlinu Ivanom
Bojanićem nazočio skupu.
Kritike, ali i podrška Vladi RH
S konferencije su sudionici upućivali poruke hrvatskoj Vladi da
rastereti poduzetnike. Time bi, tvrde, Hrvatskoj bilo bolje jer
bi hrvatski izaslani radnici ostali raditi u hrvatskim tvrtkama i
ne bi prelazili raditi u strane tvrtke, nakon čega su i država i
hrvatski poslodavci u minusu.
– Izaslani radnici koji rade izvan Hrvatske za naše tvrtke su
privremeno u inozemstvu, a u Hrvatsku se vraćaju sa zarađenom
plaćom, ali i novim znanjima i iskustvom – rekao je
Zoran Andročec ističući kako su samo prošle
godine oko 2 tisuće radnika iz gospodarsko interesnog udruženja
Ingra DET, koje okuplja 45 hrvatskih i dvije BiH tvrtke, u
Hrvatsku unijeli oko 100 milijuna eura koje su zaradili
svojim radom u Njemačkoj.
Izražavajući podršku hrvatskoj Vladi, Andročec je istaknuo kako
oni izaslani radnici koji rade izvan Hrvatske za naše tvrtke su
privremeno u inozemstvu, a u Hrvatsku se vrate sa zarađenom
plaćom, ali i novim znanjima i iskustvom. Pritom je dodao kako su
poslodavci složni da Hrvatskoj trebaju dodatna porezna
rasterećenja kao i rezanje birokracije. Andočec je pritom
slikovito kazao kako ‘imamo predebelu državu u odnosu na radno
sposobno stanovništvo kojeg je sve manje’.
‘Predebela država’
– Naš zajednički cilj je da hrvatski izaslani radnici ostanu
hrvatski državljani, da nemaju potrebu za selidbom u neku od
razvijenijih europskih zemalja te da se nakon odrađenog posla
vrate svojim obiteljima u Hrvatsku – kazao je Andročec na
godišnjem skupu koji je ove godine u Düsseldorfu okupio oko
osamdesetak hrvatskih i njemačkih gostiju, uglavnom vlasnika i
direktora hrvatskih tvrtki koje posluju u Njemačkoj.
Slično kao i Andročec, i Gordana Deranja,
predsjednica HUP-a, je ukazala na potrebu rasterećenja
poslodavaca te istaknula važnost provođenja reformi, posebice u
zdravstvu, mirovinskom sustavu, javnoj upravi i obrazovanju.
Istaknula je kako poslodavci već godinama ukazuju na ozbiljnost
uvođenja dubinskih reformi tamo gdje se najviše opterećuje
budžet. Također je izrazila kritiku Ministarstvu znanosti i
obrazovanja kazavši kako iz škola izlaze djeca koja nisu
osposobljena za rad.
Demograf Stjepan Šterc u svom je izlaganju je
kazao kako je u zadnje tri godine u Hrvatskoj gotovo 50 tisuća
više umrlih nego rođenih te da država ne još nije pronašla
formulu za zaustavljanje iseljavanja. Također je kazao kako je
neshvatljivo da naša država hrvatskim izaslanim tvrtkama ne
priznaje status izvoznika, premda one to jesu po svim
kriterijima.
Negativni demografski pokazatelji
– Prije dva dana je objavljen podatak da je hrvatsko iseljeništvo
u financijski sustav Hrvatske prošle godine uputilo 17,8
milijardi kuna doznake koje se šalju obiteljima u Hrvatskoj za
gradnju kuće, za kupnju aparata, školovanje djece… A to je više
nego što je visina stranih investicija u Hrvatskoj. Tome treba
dodati još i iznos od 850 milijuna kuna kojeg, prema
podacima Svjetske banke, Hrvati koji žive i rade izvan
Hrvatske u gotovini unesu u Hrvatsku kada dođu na godišnji odmor
– rekao je Šterc.
– U sljedećih deset godina preko 200 milijardi njihova novca će
ući u Hrvatsku, a to čuva socijalni mir i to može biti model po
kojem se između ostalog Hrvatska sutra razvija. Moj je stav da je
hrvatsko iseljeništvo temelj ukupnog demografskog i svakog
drugog razvoja Hrvatske – kazao je Šterc.
Predsjednik saborskog Odbora za vanjske poslove dr. Miro
Kovač na skupu je govorio o vanjskopolitičkom utjecaju
na hrvatsko gospodarstvo, dok je predsjednik saborskog Odbora za
europske poslove Ivan Domagoj Milošević govorio
o višku zaposlenih u javnom sektoru i preporučio njihovu
usmjeravanju prema privatnom sektoru.
Štromar o obrazovanju
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog
uređenja Predrag Štromar u svom govoru je kazao
kako Vlada premijera Andreja Plenkovića pomaže
hrvatskim tvrtkama na stranom tržištu te će i dalje pomagati.
Govoreći o obrazovanju, kojim se nastoji ići na ruku i hrvatskom
gospodarstvu, Štromar je kazao kako se u zadnje dvije godine
napravilo za obrazovanje više nego u 25 godina prije toga.
– Reforma je sada u svim školama, a uvodimo i dualno obrazovanje
u srednjoškolski sustav, koje će omogućiti da učenici najveći dio
vremena provedu kod poslodavca, rekao je Štromar koji je i sam
priznao kako Hrvatskoj trebaju promjene i drastični
rezovi. Svi govore kako žele reforme, ali kad krenemo u
njih, dočekaju nas svakakvi otpori i tisuće razloga zašto se
nešto ne može – rekao je Štromar dodajući kako se dobar dio
poslodavaca godinama nosio s krizom zbog nedostatka posla i
nesigurne naplate. A sada, kako je istaknuo, posla ima te da se
samo za projekte energetske obnove preko Ministarstva
graditeljstva i prostornoga uređenja generira više od pet
milijardi kuna.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju mjesečnika Fenix Magazin.