Kad su čvarci u pitanju, trgovci, čini se, manje stišću proizvođače da ih prodaju u bescjenje te su u pravilu 160 kuna i više.
Netko voli čvarke više nego kulen i pršut, ja ne, no cijena od
200 do 230 kuna definitivno je prenapuhana – kaže uzgajivač
svinja iz Punitovaca Goran Jančo, ujedno i predsjednik Središnjeg
saveza uzgajivača svinja Hrvatske, kojeg su novinari Večernjeg
lista pitali što se to događa s čvarcima, zbog čega im je cijena
kod nekih mesara i trgovaca u manje od godinu dana porasla gotovo
100%.
Primjerice, zaštićeni beljski kulen ovih je dana u nekim
trgovačkim lancima na akciji po cijeni od 170 kuna za kilogram, a
dalmatinski pršut ili paški sir prodaju se i za manje.
No kad su čvarci u pitanju, trgovci, čini se, manje stišću
proizvođače da ih prodaju u bescjenje te su u pravilu 160 kuna i
više.
Kao suho zlato
– Ispada kao da su od suhog zlata. No što mogu kad ih obožavam.
Ne kupim puno, 10-ak dekagrama kad stigne penzija. Uostalom, i za
10-20 dag orašastih plodova u prosjeku treba izdvojiti 20-ak
kuna, netko toliko svaki dan troši na cigarete, a ja svoju
‘cvaju’ radije potrošim na čvarke – kaže nam umirovljenik
Željko, kojega su novinari Večernjeg lista zatekli na zagrebačkom
Dolcu.
Jančo opravdava visoku cijena čvaraka počevši od afričke svinjske
kuge. Kinezi su zbog ASK-a u proteklom razdoblju ubili 30-40%
svog matičnog stada, a kako su veliki konzumenti svinjetine, koje
ni prije kuge nisu imali dovoljno, sada generiraju još veću
potražnju koja se na cijene svinjetine odrazila i globalno.
S druge strane, afrička kuga pojavila se i u nekim zemljama
Europe, dok je na zapadu i dalje hiperprodukcija svinjetine. U
normalnim okolnostima carsko meso iz viškova EU danas bi se u
našim trgovačkim lancima prodavalo za 16-17 kuna. No kako zapadna
Europa diktira cijene, a Kina potražnju, cijene skaču u nebo,
kaže Jančo.
– Cijena živih svinja tako je u odnosu na lani 30 do 40% viša i
ne stagnira. Čvrsto masno tkivo, špek s leđa svinja od kojega se
u pravilu rade čvarci, već sada je negdje i 90% skuplje nego lani
jer upravo te masnije pozicije traži Kina, carsko meso, špek,
uha, nogice…, a druga stvar je proizvodnja. Od 35 kg čvrstog
masnog tkiva, koliko stane u onaj klasični kotao za topljenje,
dobijete samo 5,5 do 6 kg čvaraka, ako ih stisnete umjereno, a
čak 24 litre masti, za kojom i nije velika potražnja pa tako ni
cijena. Proizvođačka cijena čvaraka zajedno s utrošenom
energijom, radnom snagom… na kraju ispadne oko 90 kuna, i to
bez troškova prodaje, zakupa javnih površina i objekata koji su u
godinu dana rasli i 40%, distribucije… – nabraja Jančo ističući
kako zarade proizvođaču nema ispod veleprodajne cijene od 110
kuna. Kad je pak u pitanju crna slavonska svinja ili fajferica,
troškovi su i veći zna li se da je od njezine masnoće više kala.
Dobije se samo 4,5 do 5 kg čvaraka i 27-28 l masti, zbog čega su
takvi čvarci i 20-30% skuplji.
Igor Miljak, predsjednik uprave PPK karlovačke mesne industrije u
sastavu Pivac grupe, koja je u nas s proizvodnjom od 200 tona
godišnje najveći proizvođač, kaže kako je njihovim čvarcima
cijena u maloprodaji trenutačno od 180 kuna naviše. Nije još u
svim trgovinama jer su u fazi revidiranja ugovora s nekim
trgovcima. No cijene, tvrdi on, opravdano rastu.
– Realna cijena čvaraka u veleprodaji danas je 100 kuna, što
znači da u maloprodaji mora biti najmanje 180 – ističe Miljak.
SAD je zbog afričke svinjske kuge već zabranio izvoz svoje
svinjetine, dok EU, koji nije toliko jak da svojim proizvođačima
zabrani izvoz, svinjetinu uglavnom šalje put Kine. Sve će to
definitivno utjecati na rast cijene i u idućoj godini, i na više
od 220, 230 kuna – kazao je Miljak.
Nedovoljno svinjetine
Kad bi Hrvatska imala dovoljno svoje svinjetine, možda bi se
donekle i ublažio potres cijena. No u svinjetini smo samodostatni
samo 60%, što znači da nam u odnosu na potrošnju od oko tri
milijuna svinja godišnje, zajedno s preradom, nedostaje oko
milijun, objašnjava direktor Croatiastočara Branko Bobetić. U
prvih osam mjeseci ove godine RH je samo slanine uvezla u
količinama od 5751 tonu.
U prvih osam lanjskih mjeseci cijena joj je bila oko 0,67
eura/kg, a danas i više od 2 eura, što znači da se čvrsto masno
tkivo lani u nas prodavalo za 8 kuna, a ove godine za 16-18 kuna,
dok je cijena masti porasla sa 7 na 14-15 kn. Na nekim tržištima
masnoća i nema jer je 46% europskog izvoza, odnosno 55% globalne
potražnje usmjereno u Kinu.