Rasterećenje teško 2,4 milijarde kuna najviše će osjetiti poduzetnici koji ostvaruju dobit i mladi ljudi do 30 godina
Solidan gospodarski rast i dobro punjenje proračuna omogućili su
da i iduća godina počne poreznim rasterećenjem, čija je težina
procijenjena na 2,4 milijarde kuna, koliko primjerice iznose
godišnji prihodi Hrvatskih autocesta ili nešto manje od prihoda
državne Elektre.
Prema projekcijama Vlade, polovica te svote trebalo bi biti
rasterećenje poduzetnika, uglavnom na PDV i dobit, dok će 700
milijuna kuna na osnovi olakšica u sustavu poreza na dohodak
završiti na računima mladih ljudi. Povećanje neoporezivog dohotka
s 3800 na 4000 kuna “proizvest” će rast plaća pedesetak kuna
mjesečno!
Mjesečna povišica pokrit će pet-šest kava, na koje se smanjenje
PDV-a neće odnositi.
Važnije zadržavanje radnika
– Kafići će i dalje plaćati 25 posto PDV-a plus tri posto poreza
na potrošnju, restoranima PDV na hranu pada na 13 posto, no i oni
će svoje piće oporezivati s 25 posto. Budući da im hrana čini
veći dio prometa, restorani će biti na dobitku, ali kafići će
imati nepovoljne uvjete poslovanja – ističe riječki ugostitelj
Vedran Jakominić. Hoćemo li pizzu plaćati 36
umjesto 40 kuna, platu za dvije osobe 125 umjesto oko 140 kuna, a
torte barem dvije kune manje?
– Hoće li hrana pojeftiniti, odlučit će svatko za sebe. Smanjenje
cijene hrane u restoranima neće bitnije utjecati na standard
korisnika, a može pomoći da se zaposle i zadrže ljudi koji su
odrastali u svojoj sredini i s ponosom prodaju proizvod koji
poznaju – kaže Jakominić te dodaje da će i uz 25 tisuća radnih
dozvola za strance potraga za radnicima biti glavna preokupacija
ugostitelja i hotelijera.
Manja stopa PDV-a za restorane smanjit će davanja državi iz te
branše za oko 900 milijuna kuna. Važan učinak na poduzetnike imat
će i dizanje limita za primjenu smanjene stope poreza na dobit s
tri na 7,5 milijuna kuna ukupnih prihoda. – Ta promjena obuhvatit
će znatan broj poduzetnika, što je velika stvar za njih – kaže
porezni stručnjak Vlado Brkanić.
Veća stopa poreza na dobit od 18 posto primjenjivat će se na samo
7 posto najvećih poduzeća u zemlji čiji su godišnji prihodi veći
od 7,5 milijuna kuna, odnosno milijun eura. Brkanić žali što
ministar Marić nije ujednačio porezno opterećenje obrtnika i
poduzetnika. Obrtnici će na svoju zaradu plaćati 24 i 36 posto
poreza na dohodak, a mali poduzetnici 12 posto. – Možda bi nakon
svega obrtnicima trebalo sugerirati da otvore tvrtku jer će na
tvrtku plaćati manje poreza – kaže Brkanić koji kao veliki minus
Marićeva posljednjeg rasterećenja navodi i zadržavanje postojećih
stopa poreza na dohodak od 24 i 36 posto.
– Predlagao sam da se porez na dohodak, odnosno plaće, oporezuje
po stopama od 12 i 24 posto. Nisam pristalica predloženog
rasterećenja za mlade jer se time neće spriječiti njihov odlazak,
a može se napraviti nejednakost kod pojedinih zanimanja – ističe
Brkanić. Ukidanje ili smanjenje poreza na dohodak na mlade koji
imaju do 25, odnosno 30 godina toj će grupaciji donijeti 700
milijuna kuna veće godišnje prihode.
Pravedno, ali premalo
– Povećanje neoporezivog dohotka na 4000 kuna najpravedniji je
dio porezne reforme jer se primjenjuje na sve. Trebalo ga je dići
na 5000 kuna – kaže Brkanić. Taj porezni stručnjak kritičan je i
prema novoj odredbi Općeg poreznog zakona kojom se sankcionira
“korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona”.
– Rekao bih da je to podvala koja može ubiti svakog isplatitelja
koji koristi usluge paušalnog obrta jer se slobodnom prosudbom
inspektora usluga vlasnika paušalnog obrta može ocijeniti kao
prikriveni rad. Proizlazi da je država omogućila ljudima da
otvore paušalne obrte, ali ne i da rade preko njih – kaže
Brkanić.
Utvrdi li država da angažman vlasnika paušalnih obrta ima sve
odlike radnog odnosa, tvrtka koja ih je angažirala morat će
platiti pune poreza i doprinose.