Nije prihvaćen nijedan prijedlog struke ni poslovne zajednice, npr. dodatno definiranje kriterija za obilježja takvog rada
Koji su paušalni obrtnici u poziciji da ih smatraju prikrivenim
zaposlenicima, zbog čega se očekuju moguće i milijunske uplate
poreza i doprinosa, utvrđivat će se u postupcima poreznog
nadzora, na temelju zadnje novele Zakona o porezu na dohodak koji
je stupio na snagu 1. siječnja, piše Poslovni dnevnik.
Za to će poslužiti tri propisana kriterija, ukupno čak 18
elemenata. No, svih 18 ne moraju biti ispunjeni, te se i dodatno
poreznoj administraciji pruža mogućnost da obilježja
nesamostalnog rada dokazuju i prema drugim kriterijima.
Novi okvir – kako je definiran javnosti kroz e-savjetovanje
predstavljenim Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o
porezu na dohodak, propis je iz nadležnosti Ministarstva
financija, s primjenom koja slijedi na predviđeni način, bez
ijedne intervencije temeljem sugestija iz poslovne zajednice, od
strane poslovnih i stručnih asocijacija.
Iako je upravo u tom dijelu izazvao najviše komentara i
prijedloga da se dodatno objektiviziraju nova pravila tijekom
javne rasprave, intervencije u propis na tom tragu se ne očekuju
jer nijedan prijedlog nije prihvaćen. Iz cijelog niza vrijedno je
istaknuti da se prema stajalištu Hrvatske obrtničke komore može
čak govoriti o novom izvorištu pravne nesigurnosti.
Kako pojašnjavaju, uzrok toga su nejasnoće i praznine koje će
zahtijevati daljnja tumačenja, čime se utvrđivanje postojanja
obilježja nesamostalnosti prepušta subjektivnoj ocjeni osobe u
nadzoru, uz stvaranje pravne nesigurnosti, jer neće biti moguće
unaprijed znati je li neko postupanje zakonito ili nije.
Nije usvojen ni prijedlog da se primjena odgodi kao ni stajalište
Udruženja računovođa HGK, gdje smatraju da elementi kriterija za
utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada nisu dovoljno definirani
te dodaju pitanja: “Koja djelatnost i koliko dugo je u redu?;
Kakav plan poslovanja i u kojem obliku?; Koji broj poslovnih
partnera je prihvatljiv?”, jer sve se može tumačiti na puno
načina i ovisi tko vrši nadzor.
Stoga su i oni predlagali jasno definiranje ovih članaka te
odgodu primjene dok se ne definira: smatraju da postoji velika
mogućnost različitog tumačenja u nadzoru. Kad je riječ o
kriterijima, to su kontrola ponašanja, financijska kontrola i
odnos stranaka.
Kontrola ponašanja obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li
poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i
kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva.
Financijska kontrola obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li
poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i
poslovne aspekte posloprimčevog rada. Odnos stranaka obuhvaća
činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među strankama, piše
Poslovni dnevnik.