Cijene nekretnina tijekom 2019. godine vratile su se na razine koje smo imali 2007. godine.
Predsjedanje Europskom unijom nije diglo cijene najma stanova u
Zagrebu, no oni su u posljednjih 10 godina skuplji za trećinu,
javlja
RTL.
U Zagrebu se za manji podstanarski stan traži i do 400 eura na
mjesec, no većina se cijena kreće od 500 do 800 eura. Dio
zagrebačkih iznajmljivača stanova polagao je veliku nadu u
početak hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, ali je nastupilo
razdoblje velikog trežnjenja, navodi Večernji list.
Peđa Kovačević, suvlasnik agencije za nekretnine
Vertigo, kaže da mu nije poznato da je netko od članova europske
administracije na kraće ili dulje razdoblje unajmio ijedan stan u
Zagrebu.
Zagreb je sredinom siječnja nakratko bio centar Europske unije,
ali na boravku brojnih političara i njihovih savjetnika nisu
profitirali iznajmljivači stanova nego hotelijeri jer je
administracija tih nekoliko dana boravila u hotelima.
Cijene nekretnina u Hrvatskoj su u posljednje tri godine počele
osjetnije rasti u velikim urbanim centrima i na Jadranu, a prema
službenim podacima Eurostata, rast je bio naglašeniji kod najma
stanova. Kovačević kaže da je kod najma stanova jako puno
nerealnih očekivanja.
Prema podacima europskog statističkog ureda
Eurostat, cijene najma u Hrvatskoj porasle su
nakon 2007. godine za trećinu, dok su se cijene nekretnina
tijekom 2019. godine vratile na razine koje smo imali 2007.
godine. Prosječna cijena četvornog metra stana na razini EU danas
je za petinu veća nego što je bila 2007. godine, a nešto jače od
petine rasle su i cijene najma.
Hrvatsko tržište nekretnina počelo se lagano oporavljati 2015.
godine, a posljednje tri godine bilježi znatniji rast.
Kako osigurati dom, a da ‘rješenje’ nije cjeloživotno zaduživanje
ili nesigurnost i neizdrživa cijena najma, problem je koji muči i
ostatak Europe pa je, kao što Vijesti.hr prate i često pišu o
ovom problemu, prije nešto više od pola godine pokrenuta Europska
građanska inicijativa ‘Stanovanje za sve’ (‘Housing for All’).
Svrha Inicijative je stvoriti bolje pravne i financijske okvirne
uvjete koji će svim Europljanima i Europljankama olakšati pristup
stanovanju. Preduvjet je neprimjenjivanje kriterija iz
Maastrichta na javna ulaganja u socijalno i
cjenovno pristupačno stanovanje, lakši pristup financiranju
Europske unije za investitore u neprofitnoj i održivoj
stanogradnji, uvođenje socijalnih pravila temeljenih na tržišnom
natjecanju za kratkoročni najam te izradu statistike o stambenim
potrebama u Europi.
Inicijativa se zalaže za to da se ulaganje u stambeno
zbrinjavanje izuzme od pravila tržišnog natjecanja kako bi se
otvorilo prostor da države i gradovi mogu više ulagati u
izgradnju i otkup stanova za javni najam bez straha da će se
takvo što penalizirati od strane Europske unije.
Zalaže se i za lakše financiranje neprofitnih stambenih
inicijativa kroz razne europske fondove, kao i regulaciju
digitalnih platformi za kratkoročno iznajmljivanje.
Građani i građanke mogu potpisati peticije housingforall.eu i
tražiti od Europske komisije izmjene stambenih politika. Naime,
ako inicijativa u godinu dana prikupi milijun potpisa iz najmanje
sedam različitih država članica, Europska komisija će morati
reagirati u roku od tri mjeseca. EK može odlučiti hoće li
postupiti po zahtjevu iz inicijative ili ne, a svoju odluku,
kakva god ona bila, mora obrazložiti.