Nakon ove odluke Ustanog suda usluge zbrinjavanja otpada će se plaćati po starim cijenama, odnosno gradovi i općine neće ih moći povisiti kako su neki od njih najavljivali.
Ustavni sud u četvrtak je, do donošenja konačne odluke o
suglasnosti s Ustavom i zakonom, privremeno obustavio primjenu
dopunjene uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom iz prošle
godine pa će cijene zbrinjavanja otpada ostati
nepromijenjene.
– Iako ovo rješenje ne prejudicira konačnu odluku, smatramo da je
riječ o vrlo važnom pitanju kojemu treba posvetiti posebnu
pozornost i detaljno ga raspraviti. Posebno u svjetlu moguće
ugroze jedne od temeljnih vrednota ustavnog poretka, a to je
očuvanje prirode i čovjekova okoliša te ustavnog prava na zdrav
okoliš – izjavio je za Hinu predsjednik Ustavnog suda Miroslav
Šeparović.
Onemogućeno najavljeno poskupljenje
Nakon ove odluke Ustanog suda usluge zbrinjavanja otpada će se
plaćati po starim cijenama, odnosno gradovi i općine neće ih moći
povisiti kako su neki od njih najavljivali.
Postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom niza odredbi
iz uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom koje je Vlada
donijela u svibnju 2017. i rujnu prošle godine, temeljem Zakona o
održivom gospodarenju otpadom, podnijelo je više gradova i
općina, komunalnih tvrtki i pojedinaca.
Svi predlagatelji predložili su Ustavnom sudu da do donošenja
odluke privremeno obustavi izvršenje ‘pojedinačnih akata i
radnji’ koje se poduzimaju na osnovi osporenih uredbi,
ističući da bi njihovom primjenom mogle nastupiti ‘teške i
nepopravljive posljedice za korisnike javnih usluga, davatelje
javnih usluga i jedinice lokalne samouprave’.
Predlagatelji, među ostalim, ističu i da bi osporavane uredbe
uzrokovale otežano funkcioniranje sustava gospodarenja otpadom,
naplatu komunalnih usluga protivnu ‘zakonu i EU
direktivama’ te neizvjesnost u ostvarenju prihoda neophodnih
za funkcioniranje i održivost sustava.
Hoće li otpad razvrstan na kućnom pragu ostati razvrstan i na
deponiju?
Navode i da dopunjenom uredbom iz 2019. neće biti ostvaren cilj
odnosno da ona nema opravdanje jer nadležna tijela vlasti nisu
osigurala svrsishodno prikupljanje i gospodarenje otpadom. Kao
ključno pitanje predlagatelji ističu i hoće li otpad koji je, pod
prijetnjom sankcija, prikupljen na ‘kućnom pragu’ uistinu
ostati razvrstan i na svom konačnom odredištu.
Pokrečući postupak Ustavni sud je ustvrdio da iz brojnih
argumenata koje navode predlagatelji i podnositelji zahtjeva,
proizlazi da je dopunjenom uredbom iz 2019. nejednako i
neravnomjerno povećano opterećenje, odnosno troškovi, u pogledu
nadoknade troškova zbrinjavanja i gospodarenja otpadom.
Takva tvrdnja izaziva sumnju u to da uspostavljeni model
zbrinjavanja i gospodarenja otpada nije sposoban ostvariti svoj
temeljni cilj – zaštitu okoliša, prirode i zdravlja kao ustavnih
vrednota – bez ozbiljnih i nerazmjernih ograničenja prava i
interesa fizičkih i pravnih osoba.
– S obzirom na složenost materije zbrinjavanja i gospodarenja
otpadom te opsežnost i ustavnopravnu raznolikost argumenata
kojima predlagatelji obrazlažu svoje tvrdnje o nesuglasnosti
Uredbi s Ustavom i zakonom, uključujući i povredu načela trodiobe
vlasti i podjele ovlasti između zakonodavne i izvršne grane te
sposobnosti propisanih mjera i ograničenja da ostvare svoj
deklarirani cilj zaštite okoliša, Ustavni sud ocjenjuje kako je
riječ o složenoj problematici koja zahtijeva određeno vrijeme za
njihovo razmatranje i ocjenu – navode u rješenju.
Nejasno postavljeni kriteriji
Ističu i da detaljnu ocjenu Ustavnog suda posebno zaslužuju
nejasno postavljeni kriteriji određivanja razmjera između fiksnog
i varijabilnog dijela cijene usluge prikupljanja otpada te da se
‘uvođenjem nejasno definirane različite skupine pravnih subjekata
dovodi u pitanje sposobnost mjere da ostvari jedan od svojih
osnovnih ciljeva – razvrstavanje na kućnom pragu’.
Sagledavajući iznesene argumente, Ustavni sud je ocijenio da su
oni dostatni za zaključak da bi primjena dopunjene uredbe iz
2019. ‘izazvala štetne posljedice kako za interese građana tako i
za razvoj sustava zbrinjavanja otpada, koji je od nepobitne
važnosti za ispunjenje ustavne obveze osobite skrbi za zaštitu
zdravlja ljudi, prirode i okoliša’.
Tim više što bi se protekom vremena ne samo povećavao mogući
trošak naknade nastale štete odnosno povećao dodatni trošak
eventualne promjene takvog načina gospodarenja otpadom već bi
zbog njegove potencijalne nesposobnosti za ostvarenje cilja bila
nanesena šteta u smislu neispunjavanja ustavne obveze osobite
skrbi za ustavnu vrednotu zaštitu okoliša.
Ustavni sud podsjeća da je osporavana lanjska uredba jedan od
propisa kojima se implementira europska direktiva o otpadu iz
2008. te da ‘svako dodatno produljenje razdoblja uspostave
svrsishodnog i djelotvornog načina prikupljanja i gospodarenja
otpadom dovodi u pitanje poštovanje propisanih rokova i time
stvara rizik kažnjavanja’ države, što će se u konačnici opet
preliti na porezno opterećenje građana i tvrtki.
Bivši ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović
(SDP) komentirao je odluku Ustavnog suda.
– Upozoravali smo da nije normalno da cijela Hrvatska tuži
ministra Ćorića za kaos koji je napravio u
sektoru gospodarenja otpada. Nije slušao. Sada je i Ustavni sud
odgodio primjenu uredbe i potvrdio da da se fizičkim i pravnim
osobama nameću dodatna opterećenja koja mogu dovesti do nastanka
teških i nepopravljivih posljedica. Pa do kud ovo vodi? – pita se
Zmajlović.