Veliki sustavi su godinama investirali ogromna sredstva u najmoderniju tehnologiju i laboratorije koji se bave svih propisanim standardima i fitosanitarnim te drugim kontrolama proizvoda, a zapošljavaju educirane stručnjake.
Usporavanje globalne ekonomije izazvalo je drastičan pad cijena
hrane na svjetskom tržištu, a taj je pad prema izvještaju
organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu
(FAO) najveći od 2015.
U Hrvatskoj do takvog trenda još uvijek nije došlo. Zadnji podaci
Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), koji
prate kretanje cijena na tjednoj razini, pokazuju da je kod
pojedinih kategorija mesa cijena i veća u odnosu na sredinu
ožujka prošle godine (oko 10-tak posto za pojedine kategorije,
posebice svinjskog mesa), a većih oscilacija u cijenama ima i kod
pojedinih vrsta voća i povrća – od oko 10 posto za primjerice
zelene salate, do čak oko 40 posto za mladi luk, analiza je
Smartera, specijalizirane konzultantske kuće u
području poljoprivredne i prehrambene industrije.
Stručnjaci Smartera smatraju da je na stabilizaciju cijena
utjecala i odluka Vlade RH koja je odmah na početku donijela
mjeru ograničavanja rasta cijena pojedinih prehrambenih
proizvoda. To je bio okidač da ne dođe do drastičnog dizanja
cijena pod utjecajem jače potrošnje i straha od nestašica.
U izvještaju FAO tvrdi se kako je oštar pad cijena hrane
posljedica uvedenih ograničenja slobode kretanja u velikom broju
zemalja svijeta radi zaustavljanja širenja pandemije
koronavirusa, što je urušilo potražnju.
Usporavanje globalne ekonomije izazvalo je drastičan pad cijena
hrane na svjetskom tržištu u ožujku ove godine uslijed slabljenja
potražnje za svim vrstama robe, počevši od mlijeka, pa do šećera,
biljnih ulja i drugog.
– Naša je procjena da se, nakon snažnog skoka potražnje zbog
straha od izolacije, gomilanja zaliha i pražnjenja polica stanje
ipak stabiliziralo. Potrošači pod utjecajem krize koja je već
dovela do otpuštanja radnika, zatvaranja restorana, hotela,
kafića i ostanka kod kuće strahuju za svoj kućni budžet te
racionalnije troše. Točnije, boje se hoće li imati dovoljno
zaliha novca za post korona razdoblje za koje još nitko ne zna
kada će doći i kako će se kretati oporavak gospodarstva – kažu iz
Smartera.
Pod utjecajem mjera koje se provode došlo je do eksplozije online
naručivanja i dostave voća, povrća i drugih prehrambenih
namirnica. Različite drive in tržnice, grupe za podršku, Facebook
grupe nude proizvode s dostavom na kućnu adresu. Iako je ovaj
oblik prodaje moderan i trenutno funkcionira, jer su potrošači
zbog zdravlja zatvoreni u stanove i kuće, iz Smartera smatraju
kako je to ipak kratkoročno rješenje koje će možda olakšati
dostupnost roba potrošačima i lakšu prodaju domaćim
proizvođačima, koji zbog sadašnjih mjera ne mogu prodavati na
tržnicama.
– Uvjereni smo da je ovo ambulantna prodaja koja neće imati dugi
vijek, te će oduzeti jako puno vremena i energije malim
proizvođačima – od organizacije prodaje i dostave, do većih
troškova prijevoza i slično. Ovaj način u startu diže cijene
proizvoda (jer se naplaćuje i dostava), što ostavlja prostora
uskom dijelu potrošača, onih s višim standardom, da si priušte
ovakav način nabavke namirnica. Kod većine potrošača, posebice
starijih, i dalje je dominantna prodaja kroz police trgovačkih
lanaca – ističu iz Smartera.
Dodaju kako je izuzetno važno veliku pažnju posvetiti i
sigurnosti roba koje se isporučuju odnosno da one poštuju sve
fitosanitarne i druge propisane zdravstvene standarde kako se na
bilo koji način ne bi ugrozilo zdravlje i sigurnost potrošača.
U situaciju poplave novih dostava i isporuka, inspektori teško
mogu vršiti kontrole i nadzor svih, dok su kod certificiranih i
tržišno potvrđenih otkupljivača fitosanitarni i svi drugi
standardi sigurnosti i kvalitete dio svakodnevnog poslovanja.
Veliki sustavi su godinama investirali ogromna sredstva u
najmoderniju tehnologiju i laboratorije koji se bave svih
propisanim standardima i fitosanitarnim te drugim kontrolama
proizvoda, a zapošljavaju educirane stručnjake.
– Procjena je i da će se hrvatski potrošači brzo financijski
iscrpiti budući da je došlo do usporavanja ili potpunog
zaustavljanja gospodarskih aktivnosti, što posljedično dovodi do
otpuštanja, rezanja plaća, kašnjenja u naplati roba i usluga i
dr. Zato je već sada potrebno djelovati tako da se na organiziran
i sustavan način sve one robe, posebice povrće i voće, čija
sezona uskoro kreće, otkupljuju i plasiraju kroz sigurne i
provjerene lance opskrbe u Hrvatskoj. Potrebno je više i snažnije
uključiti postojeće te raditi na stvaranju novih, snažnih
otkupnih centara koji će u dogovoru s trgovcima iste plasirati na
siguran način i pod tržišnim uvjetima uz stalnu dostupnost svih
roba – napominju iz Smartera te dodaju kako vjeruju da će se
potrošači, čim kriza prođe, a globalna trgovina se vrati u svoje
normalne tokove, vratiti u trgovine.
Zbog toga je bitno iz ovih okolnosti pronaći bolji poslovni model
te napraviti generalni zaokret u poljoprivrednoj politici koja će
biti usmjerena na poslovni model veće proizvodnje, podizanja
razine samodostatnosti, udruživanja proizvođača te formiranja
otkupnih centara koji će biti mjesto gdje će se moći sakupiti
veće količine roba koja će u konačnici doći do krajnjih
potrošača.