Poslodavci su aktualizirali smanjivanje nameta koje moraju plaćati državi.
Aktualna kriza nameće nužnost smanjivanja svakog mogućeg troška
koji otežava poslovanje i umanjuje investicijski potencijal
kompanija koje posluju u Hrvatskoj zbog čega je krajnji trenutak
da se konačno zaista ozbiljno pretresu i parafiskalni nameti,
javlja
RTL.
Upravo je ukidanje i smanjivanje parafiskalnih nameta kojima se
još uvijek pouzdano ne zna ni točan broj jedan od
najdugovječnijih zahtjeva Hrvatske udruge poslodavaca. Taj je
zahtjev unatrag zadnjih 20-ak godina postavljen pred niz
hrvatskih vlada, ali nekoliko dosadašnjih najava i inicijativa za
njihovu analizu i smanjivanje nije dalo vidljivih
rezultata.
– Više puta smo istaknuli da namete prvo treba obustaviti, a
potom analizom kako bismo ih sveli na minimalan broj i u okvire
koji su za gospodarstvo održivi i prihvatljivi. Ovo ne smije biti
još jedan trenutak u kojem sve ostane najavi i načelnom iskazu
namjere da se smanje parafiskalni nameti. Kriza s kojom smo
suočeni će biti teška i ne možemo si dopustiti da i kroz nju
prolazimo, a da ove značajne troškove ozbiljno ne pretresemo.
Treba napraviti stručnu analizu, procijeniti opravdanost svakog
pojedinačnog nameta i visine iznosa koji se plaća kao i
svrhovitost trošenja tako prikupljenih sredstava. Za one koji će
se zadržati mora se osigurati transparentan uvid u način na koji
se troše te nastaviti provoditi redovite analize opravdanosti i
postojanja i visine takvih nameta- izjavio je Davor
Majetić, glavni direktor HUP-a.
HUP je predložio da se za 20 najvećih nameta, koji čine najveće
financijsko opterećenje za poslodavce, u najkraćem mogućem roku
razmotri smanjenje. Za ostale kojih je prema zadnjim procjenama
Vlade više od 400, zalažu se za ukidanje ili za drastično
smanjenje, od najmanje 70 posto.
HUP je prvu listu parafiskalnih nameta objavio
još 2007. godine i tada ih je bilo 245, da bi se do danas ta
brojka gotovo udvostručila. Ankete među članicama HUP-a koje su
provođene u više navrata ukazuju da parafiskalne namete čine vrlo
velik dio troškova svih kompanija. Neke su od najvećih stavki,
posebno u doba poslovne neaktivnosti, naknada za uređenje voda i
komunalna naknada.
– Visoki troškovi regulacije jedu kapital koji bi se mogao
uložiti u očuvanje radnih mjesta i nove aktivnosti na tržištu,
umjesto na neopravdane administrativne obveze koje ne donose
korist, već često čine dodatne prepreke i uteg poslovanju. Da su
i parafiskalni nameti jedan od bitnih faktora niske
konkurentnosti hrvatskog gospodarstva znamo odavno, a u aktualnim
izvanrednim okolnostima taj problem jednostavno ne smije opet
ostati po strani. Pokazali smo ovih dana da se riješava puno toga
za što nas se donedavno uvjeravalo da nije moguće. Nema
opravdanja da se konačno i parafiskalni nameti ne dovedu u red
– poručuje Davor Majetić.