Broj radnika kojima se plaća isplaćuje iz proračuna u travnju se popeo na 595.000.
U ovom trenutku Hrvatska ima 25.000 zaposlenih manje nego što ih
je bilo početkom svibnja 2019. godine te ukupan broj osiguranika
iznosi milijun i 520 tisuća osoba. S obzirom na razmjere blokade,
smanjenje od samo 25.000 na godišnjoj razini može se smatrati
povoljnim. Za takve brojke najzaslužnija je država koja je
podmetnula leđa te je dosad poslodavcima proslijedila 1,6
milijardi kuna za isplatu minimalne plaće za ožujak za pola
milijuna (500.070) zaposlenih u privatnom sektoru!
Inače, mjesečni fond za redovne bruto plaće zaposlenih kreće se
oko 15 milijardi kuna, tako da isplaćena državna potpora pokriva
desetinu redovnih izdataka za plaće. Pomoć države planira se za
još dva mjeseca, a danas je posljednji dan za prijave koje
podnose nove tvrtke i poslodavci koji su tek u travnju
zabilježili pad prihoda veći od 20 posto.
Provjere tvrtki
Tvrtke koje se već nalaze na listi za ožujak ne moraju obnavljati
zahtjev, ali dužni su priložiti dopunu. Za travanj je do jučer
stiglo oko 13 tisuća novih prijava za dodatnih 95 tisuća radnika.
Ako se broj ne bude bitnije mijenjao tijekom današnjeg dana, to
znači da će ovaj mjesec 4000 kuna državne potpore biti isplaćeno
najmanje 595.000 radnika! Čuvanje radnih mjesta tijekom travnja
državu bi moglo stajati oko 2,5 milijarde kuna, uz 1,6 milijardi
kuna koliko je isplaćeno za ožujak. Inače, svi koji su dobili
novac za ožujak trebali su do utorka 5. svibnja dostaviti dokaz
da su isplatili plaće, a iz nadležnog Ministarstva rada navode da
je HZZ-u dostavljeno 477 tisuća JOPPD obrazaca. Prve provjere
koje je provodila porezna uprava upućivale su na to da je svaka
četvrta tvrtka smanjivala plaće u odnosu na prethodni mjesec.
Sindikati pak ponavljaju da na terenu ima svega, od onih koji su
dobiveni novac uredno proslijedili radnicima, do poslodavaca koji
traže da im se isplaćeno na račune radnika vrati na ruke i
slično. Poslodavce koji iz različitih razloga nisu dostavili
dokaz o isplaćenoj plaći dodatno će se kontrolirati, poručuju iz
resora koji vodi Josip Aladrović. Gdje god se otkriju
nepravilnosti, zatražit će se povrat sredstava. Upravno vijeće
Zavoda za zapošljavanje na jučerašnjoj je sjednici donijelo
odluku da se pravo na državnu potporu proširi i na poslodavce
koji posluju samo sezonski, imaju domaću radinost ili sporedno
zanimanje te na pojedine umjetničke organizacije i samostalne
profesije.
Dosad je odbijeno 3500 zahtjeva koji nisu udovoljavali
kriterijima. Uz 4000 kuna potpore, država će za osiguranike
drugog stupa isplatiti i po 250 kuna doprinosa. Po broju
zaposlenih, glavnina državne pomoći iz ožujka (više od jedne
milijarde kuna) završila je na računima mikro i malih poduzeća,
no pomoć države za isplatu plaća zatražili su i mnogi veliki
sustavi, počevši od hotelijera koji nisu smjeli raditi do
trgovaca koji su ipak mogli raditi, zatim kladioničara, naftaša,
pa i velikih pekarskih lanaca.
Europski statistički ured navodi da je u ožujku promet u
hrvatskog trgovini na malo pao samo 8,5 posto, za razliku od
prosječnih 10 posto na razini EU. Primjerice, najveći pad prometa
u trgovini na malo zabilježen je u Bugarskoj 18 posto, Francuskoj
oko 17 posto te Španjolskoj i Austriji 15 posto. Podataka za
Italiju nema, Slovenija je bila u minusu 13 posto, Portugal 12
posto, Njemačka 6 posto. Švedska je imala pad maloprodaje od 2,6
posto, za razliku od Danske (1,6 posto minusa) čije su mjere
zabrane kretanja bile strože nego u Švedskoj. Jedino je Irska
izbjegla pad maloprodaje u ožujku.
Bukti nezaposlenost
Potpore za čuvanje radnih mjesta koriste se u većini europskih
država za desetke milijuna zaposlenih, ali bez obzira na to,
nezaposlenost je buknula faktički preko noći te se ponegdje
vratila na razine na kojima je bila nakon Drugog svjetskog rata.
Broj nezaposlenih u Hrvatskoj također raste te je nadomak 160
tisuća, no ako se stanje brzo normalizira, dobri su izgledi da
neće prijeći tu brojku.
Lani u ovo vrijeme broj nezaposlenih bio je niži za 30 tisuća i
da nije došlo do pandemije, danas hrvatski poslodavci ne bi
pritiskali državu da im smanji poreze nego bi kukali gdje će naći
stotinu tisuća stranih radnika da pokriju sezonu i odrade sve
poslove. Korektan odnos poslodavaca prema radnicima tijekom
karantene zacijelo će imati utjecaja i na razdoblje nakon
završetka epidemije, kada svi budu htjeli nadoknaditi izgubljeno.
U utorak se broj nezaposlenih prvi put od pokretanja karantene
smanjio za petstotinjak osoba, i to uglavnom zbog pojačanog
zapošljavanja u poljoprivredi i na građevini, a do kraja mjeseca
s mrtve točke mogao bi se pomaknuti i turizam, uz pretpostavku da
će se zadržati povoljna epidemiološka situacija i kod nas i u
ostatku Europe.