Procjenjuje se da će to izazvati smanjenje hrvatske radne snage u Njemačkoj za 30 posto, kao i odljev 20-40 posto radnika iz Međimurske i susjednih županija.
Početkom godine na sastanku u Oberhausenu predstavnici poslovnog
sustava INGRA-DET te tvrtki Radnik Križevci i Đuro Đaković
Montaža Slavonski Brod razmatrali su utjecaj koji će otvaranje
austrijskog tržišta rada, od 1.srpnja ove godine, imati na
hrvatsko gospodarstvo i odljev radnika, posebno na sjeveru
Hrvatske.
Na tom skupu procijenili su da će to izazvati smanjenje hrvatske
radne snage u Njemačkoj za 30 posto, kao i odljev 20-40 posto
radnika iz Međimurske i susjednih županija. Tada je zatražena
puna primjena Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja,
te provođenje informativne akcije prema našim radnicima i
tvrtkama radi upoznavanja s propisima i uzancama poslovanja u
Austriji. Najavljeno je otvaranje gospodarskog interesnog
udruženja sa sjedištem u Austriji radi zaštite interesa hrvatskih
tvrtki i optimizacije poslovanja.
Pandemija koronavirusa sve je ove procese gurnula u drugi plan,
međutim s približavanjem datuma otvaranja austrijskog tržišta
rada sve ove teme ponovno dolaze u središte pozornosti. Zbog toga
smo nekoliko istaknutih poduzetnika, s područja sjevera Hrvatske,
zamolili za odgovor na dva pitanja vezana uz ovu temu. Postavili
smo ih Zoranu Andročecu, direktoru poslovnog
udruženja INGRA-DET, Branku Martinecu, direktoru
ECON-a Prelog, Dragutinu Novaku,
vlasniku ELTING-a Pušćine i Zlatku Sovi,
suvlasniku poduzeća INOXMONT-VS Ludbreg.
1.Što će za Hrvatsku značiti otvaranje austrijskog
tržišta rada i kako će se to odraziti na Vašu tvrtku?
ANDROČEC:
Bojimo se da će doći do pojačanog odljeva stručne radne snage,
onih kolega u koje smo kao firme i obrazovne institucije
investirali, iz nama ključnog graničnog područja, a da hrvatska
država neće napraviti ono što je bitno. Odlučno investirati u
infrastrukturu budućnosti i proizvodnju i stvoriti konkurentne
poslovne uvjete. Neka pogledaju po EU susjedstvu i ujednače
poreznu praksu, što znači smanjiti stope poreza i povećati
porezne osnovice kako bi radna snaga ostajala u RH, a
ujedno aktivno primijeniti vlastite propise o naknadnom
oporezivanju rada u Austriji. Malom i srednjem poduzetniku kao
kičmi Sjevera je potrebno posjeći šumu propisa i napraviti jasno
pregledni i bolno učinkoviti porezni, pravni i pravosudni sistem.
Opravdano sumnjam da će, u uvjetima akutno pojačane
nezaposlenosti, austrijski socijalni fondovi biti sretni
priljevom novih korisnika, ponajmanje socijalnih parazita
migrirajućih po EU. Naši radnici u većini slučajeva nisu mlađi
ljudi, imaju imovinu i obitelji u RH. Po meni je idealan model
izaslanog radnika iz Republike Hrvatske u druge EU zemlje, da
postoji bogati drugi i treći stup mirovine, te da se mirovine
ostvarene u Europskom gospodarskom prostoru jednoznačno ne
oporezuju u RH. Još veći ideal bi bio europska minimalna
egzistencija i penzija s istovremenim pozivom svim tehničkim
talentima Europe u širem smislu (ponajprije mislim na Bjelorusiju
i Rusiju) da dođu raditi i živjeti u Hrvatskoj.
MARTINEC:
Otvaranje austrijskog tržišta rada za naše radnike na žalost će
još više pojačati odlazak stručnih i iskusnih djelatnika iz
naše zemlje, osobito krajeva koji su najbliže Austriji, kao što
je naše Međimurje. Nama su već odlazili radnici u njemačke
tvrtke, uglavnom s referencama koje su stekli kao djelatnici
ECON-a na tom tržištu. Neki iz naše tvrtke već su i do sada išli
na rad u Austriju, iako tržište rada nije bilo otvoreno na način
kako će to biti od prvog srpnja ove godine. Sigurno je da mnogi u
Hrvatskoj čekaju otvaranje tržišta rada u Austriji i imaju u
planu odlazak. Naša poslovna politika je rad sa stranim tvrtkama
u Hrvatskoj i povremeni rad u inozemstvu prije svega u Njemačkoj.
Povremenim radom u inozemstvu, a bez trajnijeg odvajanja od
svojih obitelji naši djelatnici mogu znatnije poboljšati svoj
godišnji prihod a time i standard života a da “nisu život
preselili u inozemstvo”.
NOVAK:
Otvaranje austrijskog tržišta rada za sjeverozapadnu Hrvatsku
imat će za posljedicu još dodatnog iseljavanja radno aktivnog
stanovništva u ponekim djelatnostima iz naših krajeva. Međutim,
budimo realni, i do sada su se naši radnici bez problema
zapošljavali u austrijskim tvrtkama, ali puno više njih zaposlilo
se u Njemačkoj, nego u Austriji. Razlog je u tome što su u
Njemačkoj dosta veće plaće nego u Austriji, a istovremeno su u
Austriji i troškovi života nešto veći nego u Njemačkoj. Ako pak
usporedimo Austriju s Hrvatskom, potrebno je naglasiti da je u
Austriji plaća veća nego kod nas, međutim, za rješavanje
stambenog pitanja Austrija ipak nije interesantna, jer su
primanja premala da bi se uštedjelo za stan ili kuću, mora se
potegnuti do Njemačke. I tu ja vidim priliku za našu državu, za
naše poduzeće.
Država mora i dalje omogućiti mladim ljudima pristup
povoljnim kreditima, a poduzeća moraju stvarati što bolje uvjete
rada i solidna primanja zaposlenika, a to podrazumijeva pozitivne
promjene u organizaciji rada i pristup poslu zaposlenika.
Vjerujte mi da radnik neće otići raditi iz Međimurja u
Austriju, ako će mu plaća u Austriji biti veća
za 600 do 800 eura nego u njegovom rodnom kraju, a poznato mi je
da su plaće u Austriji
cca 1600 do 1900 Eura. Nadam se da su u
ovoj situaciji, vezanoj uz COVID-19, radnici koji su dobili
otkaze radeći u austrijskim ili njemačkim tvrtkama naučili da
prema njima nema socijalne osviještenosti od strane poslodavaca u
tim zemljama, već su isti poslani u Hrvatsku na
čekanje. Istovremeno, radnici zaposleni u našem
poduzeću rade kao odaslani radnici te uredno
primaju plaću kako u Njemačkoj, tako i u Hrvatskoj i
nisu samo neki broj, već dio kolektiva imenom i
prezimenom. 
SOVA:
Sukladno prognozama, otvaranje Austrije za rad hrvatskih
državljana nakon 01.07.2020. će uzrokovati smanjenje hrvatske
radne snage sa sjevera Republike Hrvatske koji gravitira
austrijskom tržištu te jednim dijelom i odlazak dijela radnika iz
drugih država EU u Austriju. Dio naših radnika se već raspituje o
mogućnostima rada u Austriji, te traži mogućnost zaposlenja i
najavili su raskide ugovora o radu. Situacija se malo promijenila
u posljednje vrijeme. Korona kriza ozbiljno je uzdrmala
austrijsko gospodarstvo i natjerala mnoge gospodarske djelatnosti
na mirovanje. Austrija kao uređena država nudi benefite, ali
također je i vrlo fleksibilna u prilagodbama te je tako vrlo brzo
donijela npr. i model skraćenog radnog vremena Corona
Kurzarebeit koji bi trebao spriječiti gubitak radnih mjesta. U
situacijama kao što je ova, nije lako biti stranac, tada dolazi
do izražaja “kruh sa dvije kore” jer sa skraćenim radnim vremenom
život u državi viskog standarda postaje izuzetno težak.
2.Što mislite o inicijativi da se stručnim i
kvalificiranim ne-EU radnicima nakon polaganja jezičnog testa od
strane MUP-a odmah dodijeli trajni boravak, pod uvjetom da imaju
prebivalište u Hrvatskoj?
ANDROČEC: Stručnoj radnoj snazi odmah treba dati
trajni boravak pod uvjetom da i boravi u RH, da tu osnuje
kućanstvo. Vrijeme je da mala zemlja u EU asocijaciji razmisli o
uvođenju i drugih službenih jezika, kako bi se kvalitetno
otvorila za stranu radnu snagu. Znanja budućnosti, sposobnost
integracije i komunikacija su ključni, a ne znanje hrvatskoga.
Ako su nama odnijeli formiranu stručnu radnu snagu od inženjera
nadolje atraktivnije zemlje, moramo odmah to zaustaviti ne
zabranama nego atraktivnošću naše pozicije, ujedno i vrbovati
tuđu radnu snagu, i upotrijebiti svaki pametni napor da dođemo do
tehnike i tehnologije budućnosti kroz kvantni skok u
organizacijskom i tehnološkom pogledu. Kvaliteta jedne zemlje ne
broji se po mlaznim avionima i nuklearnim bojevim glavama, nego
po kvaliteti šaha, matematike i biokemije. Naposlijetku, u
tehnologijama kojima mi radimo će biti presudni digitalizacija,
nanotehnologije i robotizacija, a za cijelo društvo trebamo punu
uposlenost i međusobnu solidarnost bez klasnih razlika. Time ćemo
sjever Hrvatske obogatiti, a vidim da možemo i bolje i drugačije
nego u ostatku zemlje, s manjom nadogradnjom i manjim troškom
države i lokalnih vlasti puno više napraviti. Od Mure do Jadrana
vidim niz pametnih kantona švicarske marljivosti i razvijenosti.
MARTINEC: Svi koji su spremni asimilirati se u
naše društvo, a još k tome mogu i doprinijeti konkurentnosti
gospodarstva trebali bi biti dobrodošli u Hrvatskoj. Sigurno je
da treba osigurati slobodu zapošljavanja stručne strane radne
snage. Tu država ne bi trebala puno pametovati, već na iskustvima
razvijenijih, pa i nama susjednih zemalja oformiti zakonski
okvir. Ali bez toga da naša država osigura konkurentne uvjete
poslovanja u Hrvatskoj i dalje će odlazak prema konkurentnijim
tržištima rada biti u fokusu naših državljana, a samim time i tih
ne-EU radnika koji bi imali stalno prebivalište u Hrvatskoj.
NOVAK: Za takvu inicijativu je
prekasno, o tome je trebalo razmišljati prije
pet godina. Danas je balkanski
bazen ispražnjen, ostao je bez stručne
radne snage. Europa je davno otvorila
granice za stručnu radnu snagu.
SOVA: Podržavamo dodjelu trajnog boravka, no
prije nego se donese odluka o stalnom boravku osoba mora biti
ocijenjena s više aspekata kao što su: radne navike, socijalni
aspekt te osobne i društvene vrijednosti te osobe. Naime, u
uređenim državama je kod puštanja radne snage došlo do priličnog
nereda na tržištu rada te se sada shodno tome ovom procesu
pridodaje veća pažnja.