Lani u isto vrijeme hoteli i restorani zapošljavali su tridesetak tisuća radnika više nego danas
Prvog radnog dana u lipnju poslodavci su prijavili na
mirovinsko osiguranje 1388 novozaposlenih radnika. Ukupan broj
osiguranika na početku lipnja bio je milijun i 520 tisuća osoba,
što je oko 6000 zaposlenih više nego krajem travnja, dok je
karantena bila u punom jeku.
Hrvatska je iz karantene izašla s približno jedan posto manje
zaposlenih u odnosu na stanje koje smo imali sredinom ožujka, ali
kako je naša ekonomija podložna velikim sezonskim promjenama,
realniju sliku stanja na postkoronskom tržištu rada daje
usporedba s istim razdobljem prošle godine, piše Večernji
list.
Lani u ovo vrijeme Hrvatska je imala 51.000 zaposlenih više,
odnosno milijun i 578 tisuća osiguranika! Stoga je tih 50-ak
tisuća radnih mjesta cijena gubitaka zbog koronavirusa,
ponajprije u turizmu, trgovini, prijevozu te ostalim uslužnim
sektorima. Lani u isto vrijeme hoteli i restorani zapošljavali su
tridesetak tisuća radnika više nego danas, trgovina oko osam
tisuća više, prijevoz oko dvije tisuće, poljoprivreda je zadržala
lanjsku zaposlenost, dok je građevinski sektor u plusu oko četiri
tisuće radnika. Veliku potražnju za građevinskim radnicima i
majstorima potaknuo je potres jer su vlasnici oštećenih zgrada i
kuća sami krenuli u obnovu.
Razina potražnje za radom daleko ispod one prije pandemije
“Što se tiče ekonomije, ukupno smo pomogli s 30 milijardi kuna.
Nikada ni jedna vlada nije tako stala iza hrvatskih radnika,
poslodavaca i privatnoga sektora”, tvrdi premijer Andrej
Plenković, koji kampanju za novi mandat temelji na zaustavljanju
epidemije i snažnoj pomoći gospodarstvu.
Druge europske zemlje također se suočavaju s velikim poremećajima
na tržištu rada, a Eurostat navodi da se u mjesec dana broj
nezaposlenih mladih ljudi do 25 godina povećao za 159 tisuća, a
ukupan broj nezaposlenih u EU za 397 tisuća. Za razliku od
Amerike, gdje je nezaposlenost eksplodirala, Europa je ipak
uspjela sačuvati radna mjesta tako što je uvela širok krug
subvencija, bilo kroz kraći rad bilo izravnim potporama
poduzećima kakve ima Hrvatska. I uz masovne novčane potpore,
europske ekonomije također bilježe dramatično povećanje
nezaposlenisti, u Hrvatskoj se od uvođenja karantene broj
evidentiranih nezaposlenih osoba povećao oko 17 posto, u Austriji
udvostručio, burze rada u Njemačkoj i u svibnju nabujale su za
oko 169 tisuća novonezaposlenih radnika, uz približno deset
milijuna zaposlenih kojima država subvencionira kraći radni
tjedan. No, nakon početnog šoka, u svibnju je svuda došlo do
oporavka potražnje za radnicima.
S Ekonomskog instituta Zagreb navode da je u Hrvatskoj razina
potražnje za radom još uvijek daleko ispod one prije pandemije.
Primjerice, u odnosu na svibanj 2019., u svibnju 2020. potražnja
je bila niža oko 40 posto, s tim što je najmanje interesa za
nekad najtraženija zanimanja – potražnja za radom prodavača,
konobara i kuhara pala je 72, 85 i 74 posto u odnosu na svibanj
2019. godine. Izuzetak među tim dramatičnim pokazateljima
predstavljaju zanimanja vezana za sanaciju pandemije i
zagrebačkog potresa.
U odnosu na svibanj 2019. traži se 57 posto više zidara te 46
posto više medicinskih sestara, dok potražnja za liječnicima i
stomatolozima raste 21 posto. Gledajući regionalno, Ekonomski
institut ističe da sve hrvatske regije bilježe znatan pad, a
najviše južni i sjeverni Jadran, koji u svibnju 2020. u odnosu na
isti mjesec lani padaju 70 i 68 posto. Socijalni partneri počeli
su pregovore o modelu subvencioniranja skraćenog radnog tjedna te
se očekuje da će ovaj tjedan dogovoriti detalje,
piše Večernji list.