- Instruirao sam odvjetnika da uložimo prigovor na sva rješenja o odbijanju pomoći te planiram ogledni sudski spor radi očigledne diskriminacije od strane njemačke birokracije - kaže Andročec
Odbijanje zahtjeva od strane njemačkog Radnog ureda za
refundacijom dijela plaće nekih njihovih radnika na njemačkom
osiguranju u Njemačkoj, navelo je Zorana
Andročeca, direktora poslovnog udruženja
INGRA-DET koje okuplja četrdesetak velikih domaćih industrijskih
tvrtki, na obraćanje hrvatskom veleposlanstvu i konzulatima. U
svom pismu pojašnjava da je od 2.500 izaslanih radnika tog
udruženja, njih oko 250 na njemačkom zdravstvenom i socijalnom
osiguranju.
– Za neke od njih, gdje imamo dokaz da je smanjeno poslovanje u
zakonom propisanom obujmu, podnijeli smo zahtjev za refundaciju
dijela plaća (KUG). Sada su nam stigle odbijenice, s
obrazloženjem da smo firme sa sjedištem izvan Njemačke te da se
zbog toga ne kvalificiramo za Kurzarbeitgeld, navodi Andročec. Tu
se radi o nesporazumu, jer njemački osiguranici na njemačkom
radnom pravu koji rade u Njemačkoj jesu fiktivno njemačko
poduzeće u svakom pravnom smislu.
Što može biti posljedica ovog njemačkog stava? Slijedi da
se hrvatski državljani, koji su njemački zaposlenici, ne
kvalificiraju za socijalnu pomoć i teško zarađene zakonske
mirovine, unatoč tome što su po njemačkim zakonima plaćali sve
poreze, prireze, doprinose i naknade.
– Instruirao sam odvjetnika da uložimo prigovor na sva rješenja o
odbijanju pomoći te planiram ogledni sudski spor radi očigledne
diskriminacije od strane njemačke birokracije. Također se
planiramo odlučno suprotstaviti njemačkoj birokraciji koja
sprječava da se u našim podružnicama (francuskim, poljskim,
hrvatskim) po njemačkom pravu zapošljavaju i ne-EU državljani.
Ovo je snažan pritisak protiv kršenja osnovnih EU sloboda i
realizacije socijalnih prava poslovnog nastana i boravaka za
ne-njemačke državljane, piše Andročec.
U pismu se naglašava kako s jedne strane postoji retorika o
potrebi za radnom snagom, dok se s druge strane snažno tolerira
rad na crno svih onih koji se ne prijavljuju i ne plaćaju ni
poreze niti doprinose u Njemačkoj, pa službeno ne postoje.
– Za nas koji službeno postojimo počinje porezna represija.
Sjetimo se Gewerbesteuera, kojem se pridodaje u osnovicu trošak
stanovanja za izaslane radnike koji smo zakonski prisiljeni
platiti kao poslodavci, naplate PDV-a kao da pružamo uslugu
stanovanja, užasnih administrativnih troškova reguliranja
poreznih statusa svih radnika s naknadnim plaćanjima te
retroaktivnog ispostavljanja fiktivnih računi na temelju procjene
poreznih organa, umjesto da se od prvog dana i jednostavnim
dogovorom uglavi pravna i porezna sigurnost, stoji u pismu.
Andročec upozorava kako hrvatska porezna uprava dodatno generira
nered neznanjem i krivim savjetovanju firmi koje izvode
materijalne (investicijske) radove – ne raylikujući uluge od
istih – sa svojom 75 eura visokom dnevnicom za rad kraći 183
dana, pri čemu nitko ne broji kada taj rok započinje, i nitko ne
kontrolira da li su ti radnici izašli iz RH, što otvara mogućnost
nevjerojatne porezne evazije.
– Istovremeno se kažnjavaju tvrtke i radnici koji su radili u
većini EU država naknadnim oporezivanjem u Hrvatskoj, što
neminovno dovodi do iseljavanja i uzimanja drugih državljanstava.
U sedam godina EU članstva prepolovio se hrvatski karakter naših
firmi, postali smo fragmentirani (nestali su sustavi a postoji
sijaset kvazi firmi i obrta), zbog čega se enormno pojačava
poslovni nastan u Slovačkoj, Sloveniji, Austriji i
Njemačkoj, opisuje situaciju Andročec.
Usprkos
takvog stanja nitko iz hrvatske porezne uprave nikad nije bio u
Finanzamt Kassel-u, nadležnom za RH, kako bi za izaslane radnike
dogovorio pojednostavljene procedure oporezivanja i povratka
pretporeza, pa se dvije trećine povratka pretporeza izgubi u šumi
njemačke birokracije.
– Mi smo svijet između Hrvatske i Njemačke koji se ne kvalificira
za pomoć nijedne države, nismo kreditno sposobni jer nemamo
sjedište u Njemačkoj, a naš rad nije zaštićen i izložen je sve
većem pritisku na cijenu i pravnoj nesigurnosti koja će
eskalirati u drugoj polovici godine povećanim brojem stečajeva,
ukazuje na srž problema Andročec.
Njegovo je mišljenje da se cijela priča oko pomoći gospodarstvu,
zapravo svodi na pomoć državama koje zbog toga ne provode
potrebne reforme, kao i na pomoć financijskim institucijama,
posebice bankama, uslijed čega bogati postaju još bogatiji.
Andročec poziva HBOR da zaštiti rad i izvoz ovakvih tvrtki i
pomogne kod osiguranja naplate, jer je velikim dijelom zbog toga
osnovan. Također ukazuje na veliki nerazmjer u zaštiti interesa
njemačkih gospodarstvenika na hrvatskom tržištu i naših tvrtki na
njemačkom tržištu.
U drugoj polovici godine i početkom sljedeće godine pred nama su
izazovi koje nećemo moći sami i bez pomoći države prevladati. U
neravnopravnoj smo poziciji spram njemačkih tvrtki i državljani,
jer ne raspolažemo kapitalom i subvencijama kakve oni
dobivaju, a nismo skloni poslovnim modelima na rubu zakona naših
konkurenata s istoka. Držim da je nužno pronaći rješenja za nas,
jer su doznake koje šaljemo u Hrvatsku vitalne za preživljavanje
brojnih poduzeća i obitelji u našoj zemlji, poručuje Andročec.
Voljeli bismo da mjesto o ideologiji priča o radu i tehnologiji i
radniku u kontekstu Europe i našeg članstva u EU!
Na kraju predlaže i rješenja.
– Mi imamo rješenja za ekonomsku situaciju i snažan razvitak do
2050. ukoliko politika bude stabilna i pametna te počne
financirati infrastrukturne projekte, digitalizaciju, tehniku i
tehnologiju. Imamo veze i kontakte sa svim bitnim njemačkim
koncernima koji nas trebaju u povratku rada u Europu. Sve je
pitanje promjene paradigme i izdizanja iznad problema u smjeru
stvaranja prave republike, kao sto su svi očevi i majke naše
politike u odsudnim povijesnim trenucima htjeli – kaže Zoran
Andročec.
S ciljem informiranja hrvatskih državljana i tvrtki o uvjetima
poslovanja u inozemstvu i unaprijeđenju rada i tehnologije u RH,
najavljuje se otvaranje Savjetodajnih centara u Varaždinu i
Slavonskom Brodu, što je jedina prava demografska mjera u smislu
ostanka radne snage i privlačenja stranaca u RH.