Zaposlenima koji mjesečno zarađuju oko 8000 kuna bruto plaća bi trebala porasti 100 kuna.
Budući da se ukidanje mjera ograničenja kretanja odvija sporije
nego što se očekivalo prema proljetnoj prognozi, posljedice za
gospodarsku aktivnost u 2020. bit će veće od očekivanih pa je
Europska komisija u svojim ljetnim prognozama
objavila da očekuje oštriji pad u odnosu na ranija predviđanja, i
to za gotovo 9 posto u europodručju te oko osam posto na razini
EU.
Hrvatska je među četiri zemlje s očekivanim padom BDP-a u ovoj
godini od blizu 11 posto. Italija, Španjolska, Hrvatska i
Francuska mogu očekivati pad gospodarstva od 10,6 do
11,2 posto.
Male plaće bez povišice
Brzi oporavak u obliku slova V, kako se ranije mislilo da će
nakon oštrog pada uslijediti brzi uzlet, ne očekuje ni ministar
financija Zdravko Marić, koji je jučer izjavio
da bi se potpuni oporavak mogao preliti na 2022. godinu.
Nova će Vlada, kaže Marić, odmah krenuti s dodatnim poreznim
rasterećenjima, prije svega smanjenjem poreza na dobit i poreza
na dohodak. Plaće se oporezuju s dvije stope, a izborni program
HDZ-a predvidio je smanjivanje stopa poreza na dohodak s 36 na 30
posto i s 24 na 20 posto.
Marić kaže da smanjenje stopa neće vezati uz početak iduće
godine, već će s njime ići odmah te će se učinak tog poteza
osjetiti na prvim plaćama nakon što Sabor prihvati zakonske
promjene.
Zaposlenima koji mjesečno zarađuju oko 8000 kuna bruto, odnosno
5700 neto, plaća bi trebala porasti 100 kuna, a ljudima čija je
mjesečna bruto plaća oko 15.000 kuna neto bi porastao oko 300
kuna, s 9700 na 10.000 kuna neto.
Radnicima čija je bruto plaća 5000 kuna smanjenje tih poreznih
stopa neće donijeti nikakvu povišicu jer oni ni sad ne plaćaju
porez na dohodak.
Ministarske i plaće saborskih zastupnika spomenutim smanjenjem
poreznih stopa trebale bi porasti 800 kuna. U lipnju je, kaže
ministar financija, pad iznosa fiskaliziranih računa u odnosu na
lipanj prošle godine bio oko 16,5 posto.
Naplata PDV-a se popravlja, ali od početka godine porezni prihodi
pali su ukupno između 13 i 15 posto. Objašnjavajući zašto je
Komisija danas pesimističnija nego što je bila na proljeće,
Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik
Europske komisije za gospodarstvo, kaže da su gospodarske
posljedice ograničenja kretanja teže od očekivanja.
Osvrćući se na stanje u Hrvatskoj, Komisija navodi da je uoči
epidemije gospodarstvo bilo u boljem položaju nego na početku
svjetske financijske krize 2008. Međutim, BDP je u prvom
tromjesečju pao 1,2% u odnosu na prethodno razdoblje zbog niže
domaće i vanjske potražnje te se očekuje da će pad BDP-a u drugom
tromjesečju biti još izraženiji.
– Tekući i novi projekti koji se financiraju iz fondova EU i
mjere potpore likvidnosti za poduzeća trebali bi olakšati
oporavak ulaganja. Očekuje se da će hrvatski turistički sektor,
koji čini većinu izvoza usluga, ostati slab tijekom 2020. i da će
se postupno oporavljati tek u 2021. zbog poremećaja u
međunarodnim putovanjima. Općenito se očekuje sporiji oporavak
izvoza, među ostalim i zbog pogoršanja globalnih izgleda te
nesigurnosti u području globalne trgovine, navela je Komisija u
ljetnim prognozama.
Drugi val nije uračunat
Gleda li se opća slika na razini EU, prvi podaci za svibanj i
lipanj upućuju na to da je najteže razdoblje možda za nama.
Očekuje se da će oporavak dobiti na zamahu u drugoj polovini
godine, iako će i dalje biti nepotpun i neujednačen među državama
članicama. Najmanji pad očekuje Poljsku – oko 4 posto,
skandinavske ekonomije izgubit će oko 5 posto, Njemačka oko 6, a
Slovenija oko 7 posto.
– Opseg i trajanje pandemije te eventualno potrebnih budućih
mjera ograničenja kretanja u osnovi su nepoznati. U prognozi se
pretpostavlja da će se ublažavanje mjera ograničenja kretanja
nastaviti i da neće biti ‘drugog vala’ infekcija. Znatan je rizik
da bi negativne posljedice za tržište rada mogle biti dugoročnije
nego što se očekivalo te da bi se teškoće s likvidnošću mnogih
poduzeća mogle pretvoriti u probleme sa solventnošću.