Ne smijemo se zavaravati idejama da zadržavanje vlastite valute može biti supstitut reformama.
U proteklih desetak dana za Hrvatsku su stigle dvije važne
vijesti: otvorena su vrata u Europski tečajni mehanizam, a
dogovorom o proračunu gospodarstvo može računati na milijarde
europskog novca za oporavak.
– Veća raspoloživa sredstva popravit će nam životni standard i
stabilnost gospodarstva, ali iz iskustava je jasno da ne jamče i
bržu konvergenciju. Toga su nesumnjivo svjesni i europski čelnici
i zato nastoje ojačati mehanizme za poticanje reformi koje su
nužan uvjet brže konvergencije, koliko je to moguće uz čuvanje
postojećih nacionalnih nadležnosti u vođenju ekonomskih politika.
Također, budući da se i vrhunac isplata iz aktualne financijske
omotnice tek očekuje, trebat ćemo znatno ojačati apsorpcijski
kapacitet kako bismo u potpunosti iskoristili raspoloživa
sredstava i maksimizirali njihove ekonomske učinke
– istaknuo je guverner HNB-a Boris Vujčić u razgovoru za
Poslovni dnevnik.
– Fiskalna politika i nadalje treba biti orijentirana na
smanjenje javnog duga i proračunskog manjka koji zadovoljava
načela Pakta o stabilnosti i rastu, kao što je to bio slučaj u
proteklim godinama. Monetarna politika pak i dalje treba
održavati nisku i stabilnu inflaciju te održavati stabilan tečaj,
kao što je to uspješno činila u proteklih više nego četvrt
stoljeća – kazao je.
Vujčić je upozorio i na to da ‘treba razlučiti prednosti koje
euro nosi u kriznim vremenima poput ovih – u kojima se sada
nalazimo – od onih koje pruža u normalnim vremenima
kada financijska tržišta, pa tako i javne financije funkcioniraju
u urednom režimu. U oba slučaja za Hrvatsku je dobro imati euro
jer njegove koristi višestruko premašuju eventualne troškove i to
na kratki, a još i više na dugi rok’.
– ESB je u cijelosti odgovoran za superviziju banaka u RH, ali to
ne znači da HNB gubi nadzor nad kontrolom banaka. HNB postaje
dijelom timova koji na konsolidiranoj osnovi unutar eurozone
nadziru velike bankovne grupacije koje posluju u RH. Dakle, HNB s
jedne strane gubi odgovornost supervizije banaka u RH, no s druge
dobiva širi uvid i mogućnost utjecaja na superviziju banaka koje
posluju u RH – istaknuo je guverner HNB-a.
Naglasio je i da se ne smijemo zavaravati idejama da zadržavanje
vlastite valute može biti supstitut reformama: ‘Bez ubrzanja
reformi i dalje ćemo relativno zaostajati za usporedivim
zemljama, s kunom vjerojatno i više nego s eurom. Dapače,
uvođenje eura može samo biti poticaj dodatnim reformama koje su i
u tom slučaju nužne’.
– Građani s kreditima u kunama ne trebaju se bojati konverzije
kredita. Kunski iznosi će se preračunati po fiksnom konverzijskom
tečaju bez ikakvih dodatnih troškova, a kamatne stope će biti
iste ili nešto niže. Ni kod cijena se ništa bitno neće
promijeniti. Ne postoji europska razina cijena, cijene proizvoda
iz raznih se razloga znatno razlikuju među članicama
europodručja. Glavna odrednica cijena, pogotovo međunarodno
neutrživih dobara i usluga, je razina razvoja. To znači da će
cijene u Hrvatskoj u dogledno vrijeme vjerojatno ostati niže nego
u najrazvijenijim članicama europodručja – istaknuo je
Vujčić.
No, upozorio je da na razinu cijena djeluje i niz dodatnih
čimbenika, među kojima se posebno izdvaja stupanj liberalizacije
tržišta i konkurencije, a kada je riječ o teškoj jeseni pred
nama, kazao je da će oporavak biti spor jer se pretkrizna razina
ekonomske aktivnosti vjerojatno neće dosegnuti još barem dvije
godine: ‘Bit će izrazito neujednačen oporavak jer će se
djelatnosti ranjive na mjere socijalnog distanciranja oporavljati
sporije te će biti izložen negativnim rizicima povezanima s
eventualnim jačanjem tih mjera’.
Otkupom državnih obveznica HNB je povukao dosad
nezabilježen potez. Vujčić je potvrdio da središnje banke izvan
kruga nekolicine razvijenih zemalja doista do ove krize nisu
ulazile u područje nekonvencionalne monetarne politike.
‘Po iznosu obveznica kupljenih u ovoj godini Hrvatska se
plasirala u sam vrh usporedivih zemalja, što je donekle povezano
i s razmjerno visokim iznosom kunske likvidnosti koja je povučena
deviznim intervencijama. Snažna reakcija monetarne politike
uspjela je očuvati povoljne uvjete financiranja unatoč velikim
potrebama za financiranjem proračunskih rashoda. HNB nije ni
blizu ispucao sve streljivo, ali s obzirom na očekivani
oporavak, to vjerojatno neće ni biti potrebno’, zaključio je
Vujčić.