Raste potražnja za svim vrstama kredita.
Udio gotovinskih kredita u kreditima građana iznosio je 2015.
godine 32 posto, danas je čak 68 posto! U pet godina više se nego
udvostručio nenamjenski dug stanovništva, a promijenjena mu je i
valutna struktura: udio kunskih kredita bez valutne klauzule
povećao se s tadašnjih 46,7 posto na 76,1 posto.
Posljednjih su godina gotovinci rasli tolikim intenzitetom da je
i HNB intervenirao i zatražio od banaka strože uvjete
odobravanja. Intenzivan je bio i rast kartičarskih kredita; sa
3,7 milijardi kuna povećali su se na 6,7 milijardi, dok su
autokrediti, koje banke zadnjih nekoliko godina više ne vode kao
zasebnu kategoriju, rasli s milijardu kuna na 3,7 milijardi.
Posljednjih su godina gotovinci rasli tolikim intenzitetom da je
i HNB intervenirao i zatražio od banaka strože
uvjete odobravanja. Intenzivan je bio i rast kartičarskih
kredita; sa 3,7 milijardi kuna povećali su se na 6,7 milijardi,
dok su autokrediti, koje banke zadnjih nekoliko godina više ne
vode kao zasebnu kategoriju, rasli s milijardu kuna na 3,7
milijardi.
Raste udio kunskih kredita
Prema podacima iz najnovije publikacije Hrvatske udruge banaka,
objavljene uz lajtmotiv ‘Banke u Hrvatskoj unatoč pandemiji
zadržavaju kreditnu aktivnost’, sada brže rastu stambeni krediti:
u srpnju visokih 8,8 posto u odnosu na srpanj 2019., dok su
gotovinci u tom razdoblju gotovo stagnirali – građani nisu
posegnuli za kratkoročnim zaduživanjem.
Ukupni plasmani banaka iznosili su 234,3 milijarde kuna potkraj
srpnja, što je 3,8 posto više nego u srpnju 2019. Prosjek
međugodišnjih stopa rasta za prvih sedam mjeseci također je
iznosio 3,8 posto, dok je isti pokazatelj 2019. iznosio 2,7 posto
– ističu iz HUB-a te dodaju da su ukupni krediti odobreni
kućanstvima iznosili oko 135 milijardi kuna potkraj srpnja, što
je 4,1 posto više nego lani i 0,5 posto više nego prije izbijanja
pandemije.
Udio stambenih kredita sada raste, dijelom jer se građani
zadužuju da bi obnovili potresom uništene nekretnine, a dijelom i
zbog posljednje tranše kredita sa subvencioniranom kamatom, no
njihov je udio u kreditima stanovništva od 2015. pao sa 47,4 na
44,3 posto.
Udio kunskih stambenih kredita bez valutne klauzule u tom se
razdoblju utrostručio; sa 9,5 posto porastao je na 31,3 posto.
Istodobno su krediti poduzećima rasli pet posto više nego u
srpnju 2019., na 85,6 milijardi kuna, što je i 2,2 posto više
nego prije izbijanja pandemije u veljači.
Krediti su naglo povećani u ožujku, kada su mnoga poduzeća
pohrlila po kredite za likvidnost kako bi lakše prebrodila
zatvaranje gospodarskih aktivnosti. Banke su zadovoljile naglo
povećanu potražnju za tim kreditima od kojih je dio u međuvremenu
vraćen, kao i potražnju za refinanciranjem starijih kredita –
kažu u HUB-u.
Kamate u padu
Novoodobreni krediti poduzećima u razdoblju od ožujka do srpnja
dosegnuli su 64,4 milijarde kuna, što je za čak 31,2 posto više
od bruto novoodobrenih kredita u istom razdoblju 2019. U skladu s
rastom kreditiranja, rastao je i udio neto kamatnog prihoda u
strukturi zarade banaka u drugom kvartalu, na 65,8 posto, što je
3,9 postotnih bodova više nego u istom kvartalu 2019., iako
kamatne stope padaju.
U lipnju su kamate na stambene kredite iznosile oko tri posto, a
među zemljama članicama EU, veće su na ovu vrstu kredita u Litvi
i Latviji te u svim novim članicama izvan europodručja. Prosječna
je kamatna stopa na potrošačke kredite iznosila 4,9 posto u
lipnju, a viša je u baltičkim državama, Slovačkoj, Grčkoj,
Španjolskoj, Portugalu i Danskoj, Velikoj Britaniji te u većini
članica izvan europodručja. Na dopušteno prekoračenje prosječna
kamata iznosi 7,9 posto, na kratkoročne kredite poduzećima 2,8
posto, a na dugoročne kredite poduzećima prosjek je 3,7 posto.
Međugodišnja stopa rasta depozita stanovništva u travnju je
iznosila šest posto, a u sektoru poduzeća 18,7 posto. Depoziti
čine 77 posto izvora za financiranje plasmana, 18 posto financira
se iz kapitala, a šest posto iz inozemne pasive.