brza pruga

Radimir Čačić: ‘Brza pruga od Čakovca do Zagreba je strateški interes Hrvatske, sitne lokalne interese ćemo maknuti’

Putovanje vlakom od Čakovca do Zagreba ovim bi se projektom skratilo sa tri na jedan sat...

Oko 60 kilometara željezničke pruge, od kojih 17 kilometara
potpuno nove, elektrifikacija, izgradnja dvaju kolosijeka,
kolodvori, stajališta, tuneli…

Projekt je to koji guraju župani na sjeveru Hrvatsku, vrijedan,
kažu, više i od izgradnje Pelješkog mosta. Oko 400 milijuna eura
trebat će za strateški državni projekt povezivanja gradova
vlakovima na koridoru Čakovec – Varaždin – Lepoglava – Krapina –
Zabok – Zagreb.

Put od Čakovca do Zagreba time bi se skratio s tri sata na manje
od sat vremena. U tijeku je izrada studije izvodljivosti i
razrađuju se rješenja spoja željezničke pruge Zabok – Krapina i
Varaždin – Golubovec, najzahtjevnije dionice.

Velik dio pruge prolazio bi kroz tunele ili vijaduktima, a uskoro
se očekuje i prijedlog triju varijanti toga spoja.

– Riječ je o daleko najvažnijem projektu Varaždinske županije.
Poštivat ćemo struku, prihvatiti predloženu varijantu i maknuti
sitne lokalne interese jer je to u strateškom interesu ove
zemlje. Na svako ulaganje u javni prijevoz ovakve vrste povrat je
četiri puta veći, i to je snažno ulaganje u budućnost Hrvatske. U
ovoj regiji trenutačno željeznicom putuje oko dva milijuna ljudi
godišnje, od 20 milijuna ukupno na razini Hrvatske, a nakon
završetka projekta samo na novoj pruzi očekuje se oko 12 milijuna
putovanja godišnje, što bitno povećava gospodarski potencijal
Hrvatske i ove regije – istaknuo je varaždinski župan
Radimir Čačić.

Posebno zahtjevna dionica jest tzv. lepoglavska spojnica, nova
pruga od Lepoglave do Krapine. Njome će se povezati Beč sa
Zagrebom i Rijekom, i to najkraćim putem, čime će se, ističe
Čačić, podići i konkurentnost riječke luke.

– Pred nama je sada veliki investicijski ciklus u željeznicu. U
tijeku je evaluacija svih željezničkih projekata, a lepoglavska
spojnica, kao ključ za povezivanje tri županije sa Zagrebom,
uvrštena je u prioritete. Struka će uskoro predložiti varijante,
a nakon uključenja JASPERS-a i njihova odobrenja imat ćemo viski
stupanj garancije da iz europskih fondova možemo dobiti novac za
njenu izgradnju – istaknuo je na nedavnoj tribini o
lepoglavskoj spojnici pomoćnik ministra mora, prometa i
infrastrukture Alen Gospočić.

Međimurski župan Matija Posavec podsjetio je da
je prva hrvatska pruga izgrađena na području Međimurja prije 160
godina.

– Koliko smo se pomaknuli od tada ako znamo da nam je danas
prosječna brzina putničkih vlakova u Hrvatskoj 58 kilometara na
sat? – postavlja retoričko pitanje Posavec.

Vlakovi bi, kad projekt završi, trebali voziti i do 160
kilometara na sat. Milan Brkić, direktor Rail
Cargo Carriera, najvećeg privatnog teretnog željezničkog
prijevoznika, podržava taj projekt koji će teretnim
prijevoznicima omogućiti kvalitetniju vezu s Mađarskom,
Austrijom, Češkom, Poljskom.

– Potrebni su nam logistički centri jer ih u Hrvatskoj nemamo za
vlak od 700 metara, što je u Europi normalno – naglasio je
Brkić.

Tri sjeverne županije i HŽ Putnički prijevoz rade i na projektu
integriranog prijevoza putnika. Plan je da za nekoliko godina
putnik s jedinstvenom prijevoznom kartom može kombinirati linije
vlaka i autobusa.

Čačićevi Reformisti tvrde da ekonomski pokazatelji govore da će
se svaka uložena kuna u funkcioniranje željezničkog prometa
multiplicirati u četiri kune kroz izravne i neizravne učinke u
industriji, obrazovanju i drugim sektorima.

– Iako se može očekivati ozbiljna opstrukcija od Slovenije, koja
naravno štiti svoj interes, odnosno primarno interes svoje luke
Kopar, realizacijom ovog projekta napravio bi se veliki strateški
i gospodarski iskorak u povezivanju Rijeke i srednje Europe.
Jednako tako je važno što EU snažno podržava ulaganje u jeftinija
i ekološki prihvatljivija rješenja, pa unatoč tome što vrijednost
ovog projekta iznosi oko 400 milijuna eura, moguće je financirati
ga sredstvima EU čak i do 85 posto – smatra saborska zastupnica
Natalija Martinčević, koja od Vlade očekuje da
pripremi projekt do početka nove omotnice EU 2021. – 2027.

To je, ‘priprijetila’ je, i jedan od ključnih uvjeta podrške
Reformista aktualnoj Vladi.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije